• Više od polovice zemalja Istočne Europe iskusilo je pad BDP-a u 2009. godini koji je imao strahovite oscilacije od negativnih 18 posto u Letoniji pa do rasta od 9,3 posto u Azerbajdžanu


Ponekad se čini da ovoj aktualnoj krizi nikad neće doći kraj... Uz sve sektore gospodarstva koje je do sada pogodila, kriza nije zaobišla ni socijalni sektor. S obzirom da Hrvatska ima jako veliku potrošnju za mirovine i socijalnu pomoć, Svjetska banka je upozorila na dodatnu slabost koja nam prijeti kod rješavanja problema krize.

Najugroženiji je oporavak regija istočne Europe te središnje Azije (zemlje ECA) dok su zemlje naše regije suočene s jakim fiskalnim pritiscima tzv. manjkom proračunskih prihoda.
Također, gospodarski rast na vrhuncu 2007. godine sa 7 posto završio je prošle godine sa negativnih 6 posto. Izuzetno niske ovogodišnje prognoze rasta, oko 3 posto, bit će vrlo teške za regiju.

Izgledi za razdoblje 2011- 2013. nešto su bolji s obzirom da se predviđa rast sa 3 na 3,4 posto. Svakodnevni rast nezaposlenosti dodatno otežava i produbljuje krizu te također otežava stanje za one koji su već siromašni. Treba naglasiti da je stopa nezaposlenosti narasla u cijeloj regiji, najviše u zemljama srednjih prihoda, kojima pripada i Hrvatska.

Pored toga, različitost zemalja Europe pogođenih krizom rezultira i različitim učinkom krize na pojedinu zemlju kao i njene izglede za oporavak. Kriza je također poništila rezultate poduzetih mjera za suzbijanje siromaštva u regiji u proteklom desetljeću, pa je broj onih ispod granice siromaštva narastao za 13 milijuna, a posebno teško su pogođene zemlje poput Armenije, Gruzije, Kirgistana...

Više od polovice zemalja Istočne Europe iskusilo je pad BDP-a u 2009. godini koji je imao strahovite oscilacije od negativnih 18 posto u Letoniji pa do rasta od 9,3 posto u Azerbajdžanu, a osim BDP-a, neprilike stvara i deficit koji se popeo na 6 posto BDP-a između 2008. i 2009. godine. Također, vlade zemalja spomenute regije imaju bitno veću potrošnju od zemalja u razvoju u drugim regijama.

Svjetska banka upozorava da ne treba očekivati skori povratak rasta od prije krize - brzog rasta izvoza, velikog priljeva kapitala, visokih cijena roba, te snažne domaće potrošnje i stambene izgradnje.

Reforme koje predlažu svjetski stručnjaci svakako ne bi trebale zaobići niti nas, a odnose se na reformu sustava socijalne sigurnosti, promjena veličine školskih sustava, restrukturiranje financiranja zdravstva, smanjenje energetskih subvencija, ulaganje u infrastrukturu, smanjenje programa poticaja...

Naravno, u teoriji je ovo sve jednostavnije nego primjena u praksi, ali niti praksa nije takva da ostavlja previše prostora za predomišljanje... Dok se ne riješe problemi na makroekonomskoj razini, teško možemo očekivati značajnija poboljšanja u poslovanju tvrtki, a u konačnici i u standardu ljudi koji u tim tvrtkama rade. Isto tako, ni tržište kapitala i cijene dionica nisu u cijelu tu priču pale s neba nego se baziraju na prethodno navedenim čimbenicima... Ako u nekom periodu i izgube kontakt s argumentima realnog gospodarstva, to ne može dugo trajati, kao što nam upravo aktualna kriza i pokazuje.