Imam ideju - pokrećem posao!: Prijavljene ideje

 Pogledajte koje poslovne ideje su budući poduzetnici prijavili na natječaj! 

Tijekom zadnja četiri mjeseca objavljivali smo  prijavljene ideje koje su zadovoljile kriterije za natječaj, a ovim putem željeli bismo čestitati svim prijavljenim kandidatima na odličnim idejama i iskazanom entuzijazmu i volji da pokrenu svoj vlastiti posao! Pobjednik našeg natječaja  kao nagradu će primiti Poduzetnički paket.

Podsjetimo, nagradni Poduzetnički paket uključuje sljedeće:

-      tvrtka Netcom d.o.o. daruje paket web hostinga u trajanju 6 mjeseci, koji uključuje mail, web, DNS, FTP server sa samostalnom administracijom

-      Burza daruje reklame na internetu i u tisku (uključena je i izrada) ukupne vrijednosti  7.500 kn

-      tvrtka Makora d.o.o. daruje uslugu konzultacija te 6 mjeseci besplatnog knjigovodstva do nivoa P1 za poduzeća ili O1 za obrte (uz obvezno sklapanje ugovora s Makorom za vođenje poslovnih knjiga za dodatnih 18 mjeseci) 

Osoba čija poslovna ideja koja bude izabrana, usluge iz Poduzetničkog paketa mora početi koristiti u roku 6 mjeseci od dana objave izabrane ideje.  


Pogledajte tko je sve ušao u izbor za najbolju poduzetničku ideju:

1. Usluga čišćenja, održavanja i ispomoći u kući, Snježana Demirović, Rijeka

Snježana Demirović željela bi pokrenuti posao čišćenja i održavanja, koji bu uključivao održavanje stubišta, apartmana, stambenih i poslovnih prostora, a koji bi uključivao i usluge razih oblika ispomoću u kućanskim poslovima. Takav oblik posla omogućavao bi i zapošljavanje osoba s posebnim potrebama.

2. Planinski turizam, Andrija Herceg, Rijeka

Riječanin Andrija Herceg na natječaj se prijavio s idejom osnivanja obrta/agencije koji bi bio povezan s Turističkom zajednicom Plitvička jezera. Putem obrta obavljale bi se razne aktivnosti u upotpunjavanju turističkog sadržaja na područjima Plitvičkih jezera i šire okolice. Aktivnosti bi uključivale: kampiranja, planinarenja, zabavne sadržaje, iznajmljivanje seoskih imanja, lov, ribolov, obilaske kulturno-povijesnih sadržaja planinskog područja. Projekt za ovu poslovnu ideju izradio bi se po uzoru na slične agencije u Austriji i Švicarskoj koje promoviraju planinski turizam.

3. Boris usluge, Boris Hrabrić, Rijeka

Boris Hrabrić na natječaj se prijavio s idejom o osnivanju j.d.o.o.-a ili obavljanja usluga putem sporednog zanimanja. Radi se o cijelom nizu usluga ispomoći poput čišćenja kućanstava, čuvanja parkirnih mjesta ili parkiranih vozila, usluga odlaska u kupovinu ili u ljekarnu, čuvanja kućnih ljubimaca, usluge prenošenja stvari te usluge pakiranja pošiljaka ili zamatanja darova.

4. Eko ljekovito bilje, Sara Šujević, Pula

Puljanka Sara na naš se natječaj javila s dvije ideje, prva ideja obuhvaća uzgoj, distribuciju i izvoz ljekovitog bilja iz Istre. Bilje bi se i prerađivalo u kreme, losione, čajeve i ostale proizvode. Proizvodi od bilja i samo bilje moglo bi se prodavati i u neobičnoj staklenoj ambalaži i kao takvo biti ponuđeno na tržištu  kao suvenir istarskog podneblja.

5. Hostel, Sara Šujević, Pula

Druga ideja s kojom se prijavila ova poduzetna Puljanka je hostel. Posebnost ovog hostela je što bi funkcionirao i u najmu na duže vrijeme, kao hostel za studente iz cijelog svijeta. Bio bi opremljen  sa cyber sobama s Playstationima, konzolama, u hostelu bi postojalo i samoposluživanje, a jedno od od glavnih obilježja bile bi niže cijene noćenja.

6. Kuglana s pivnicom i grill restoranom,  Mario Dorić, Crikvenica

Svoju poslovnu ideju kuglane s pivnicom i restoranom Mario je zamislio kao halu od koje bi se u prizemlju napravila kuglana, a na katu bi bila konoba ili pivnica. Takvog objekta u  Primorsko- goranskoj županiji nema (postoje kuglane, ali one su samo za klubove). Kada bi se to realiziralo, bio bi to novi hit na ovom području, jer kuglana kao oblik zabave  nije samo za mlade, već se sve generacije mogu baviti ovim oblikom razonode. U sklopu kuglane nalazio bi se i kafić.

7. Reciklažno dvorište građevinskog otpada, Nikica Budimir, Rijeka

Riječanin Nikica Budimir smatra kako je neprikladno građevinski otpad bacati na isto mjesto kao i hranu, ambalažu i sl., jer se primarnim odvajanjem recikliranjem može koristiti kao sekundarna sirovina te na tome temelji svoju poslovnu ideju reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Odvajanjem iskopinskih materijala može se dobiti materijal za nasipavanje, kamen drobiti u pijesak, kod armirano-betonskih elemenata odvajati beton od željeza itd. Također, mnogo je betonskih elemenata poput vaza i slično, koji, kad vlasniku dosade, se nemaju gdje deponirati, a mogu se prodati kao rabljena roba. Tvrtka bi se još mogla baviti uklanjanjem građevinskih objekata s odvozom i reciklažom. Za ovakav projekt bio bi potreban plato s infrastrukturnim priključcima i relativno mala sredstva za separatore, eventualno natkriveno skladište montažnog tipa za spremanje vrednijih stvari te kontejner za obračun i obradu ulaska i izlaska materijala. Drobilica i bager bi mogli za prvu ruku biti kooperantski. Vjerojatno bi se za ovaj projekt moglo dobiti poticajna sredstva EU. U startu bi se zaposlilo određeni broj radnika, a sekundarno, kroz vlastite proizvode (pijesak, šljunak, tampon za podloge i nasipanje), i određeni broj subjekata vezanih za građevinsku djelatnost.

8. Vizualno-mehanička zaštita vanjskih jedinica klima, Miljenko Višnić, Rijeka

Miljenko Višnić iz Rijeke osmislio je rješenje koje istovremeno pruža zaštitu vanjskih jedinica klima uređaja, ali i vizualno ih čini manje uočljivima. Naime, kako sam kaže, zadnjih godina klima uređaji preplavili su pročelja naših zgrada, a jednako tako, ne biraju se više niti načini niti mjesta za njihovu montažu. Inovaciju pod nazivom „Vizualno-mehanička zaštita vanjskih jedinica klima uređaja“ namijenio je kao idealno rješenje za navedenu problematiku montaže vanjskih jedinica klima uređaja. Zaštita je izvedena od kompaktnog panela sastavljenog iz PVC «Z» profila međusobno odvojenih i povezanih. Panel je tako dimenzioniran da se može montirati/ugraditi na sve tipove vanjskih jedinica (snage do 5,5 kW), kako postojećih, tako i novih. Vizualno se uklapa u stambene ili industrijske objekte (moguć izbor u više prikladnih boja), jednostavan je za montažu, dugotrajan, bez štetnih sastojaka. Također ga je moguće u potpunosti reciklirati, ekonomski je prihvatljiv, minimalne težine. Za sada nema saznanja da na tržištu postoji slično tehničko rješenje ovakvih karakteristika. S vlastitim znanjem, iskustvom i tehničkim mogućnostima napravio je prototip i nultu seriju proizvoda (inovacije). Proizvod je zaštićen kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (Industrijski dizajn).

9. Organiziranje održavanja zgrada bez upravitelja, Nikica Budimir, Rijeka

Nikica Budimir iz Rijeke svojom idejom uhvatio se u koštac s jednim vrlo prisutnim problemom s kojim se susreće veliki broj vlasnika nekretnina. Smatra da je Rijeka s okolicom, pa i cijela regija potencijalno vrlo veliko tržište za ovu vrstu djelatnosti. Naime, veliki broj manjih zgrada ili obiteljskih kuća nema odabranog upravitelja s obzirom da im nije isplativo. U isto vrijeme, tržište rada je zbog velike količine nezaposlenih prepušteno stihiji i tu ima svega, od lažnih obrtnika preko lažnih majstora do lažnih preporuka. Prema riječima gospodina Budimira, dobrom reklamnom kampanjom moglo bi se pokrenuti kritičnu masu potencijalnih investitora te nakon izvida tehničara, predložiti optimalno rješenje problema te poslati izvođača radova kojega bi se pratilo i provjeravalo na prijemu radova. Tako bi se stvarala lista kvalitetnih tvrtki, obrta i majstora i posao bi se dobivao prema zaslugama. Zarada bi se bazirala na radovima izvida i savjeta koje bi odradio tehničar ili inženjer građevine te na oglašavanju na web stranici, jer bi samim izvođačima to bilo odlično mjesto za reklamu. Također, mogao bi se naplatiti i kvalitetan proračun radova - kalkulacija i troškovnik (u Zagrebu svaka ozbiljnija tvrtka naplaćuje izvid, ali ga odbija od cijene izvođenja ako postane izvođač radova). Za prvu ruku zaposlio bi se jedan građevinski tehničar i inženjer građevine, a ako bi posao krenuo, web stranica bi se mogla doraditi kao mjesto za narudžbe online. Uz to, ovakva tvrtka mogla bi djelovati i kao savjetodavna služba za samogradnju i savjete za sve probleme pri održavanju građevine.

10. LiNet, Nikolino Zatezalo, Rijeka

Riječanin Nikolino Zatezalo svoju poslovnu ideju zamislio je kroz pružanje usluga vezanih uz Linux operativni sustav, točnije distribuciju paketa i pružanje korisničke podrške, što bi se u startu financiralo izradom internet stranica i promotivnih prezentacija. Razlika u odnosnu na slične poslovne ideje koje postoje na tržištu je u tome što je u ovom slučaju ona zasnovana na open source softwareu koji drastično smanjuje ulazne troškove, ali i cijenu za krajnjeg korisnika. Izradom stranica, uz web hosting koji bi bio većinski Linux baziran, financirao bi se rad open source dijela do prikupljanja dovoljnog broja korisnika.

11. Prodaja domaćih proizvoda, Igor Kaleb, Đakovo

Igor Kaleb s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, na kojem njegova obitelj proizvodi suhomesnate proizvode, domaći sok od višnje, med i rakiju, zbog loše je financijske situacije otišao u Zagreb. Došavši tamo, uvidio je da u Zagrebu prodaja apsolutno svih slavonskih domaćih proizvoda (kao i domaćih proizvoda iz drugih regija) ide odlično te da ti proizvodi drže dobru cijenu, jer u Zagrebu (kao i u drugim većim hrvatskim gradovima) većina teško može doći do pravih slavonskih domaćih proizvoda. Prvo je razmišljao o otvaranju mesnice, ali je potom došao na ideju da otvori trgovinu gdje bi se prodavali isključivo domaći proizvodi, ne samo slavonski (uključujući i proizvode s njegovog OPG-a) nego iz cijele Hrvatske. S tom idejom prijavio se i na Burzin natječaj te, bez obzira što nije iz Rijeke, smatra da bi mu paket poduzetničkih usluga puno pomogao u pokretanju posla.

12. Uzgoj šafrana, Edita Škorjanc, Bilje

Kako je uzgoj šafrana kod nas tek u začecima,a njegova ljekovitost sve se više potvrđuje, te se u posljednje vrijeme ustanovilo i da je dobar za mršavljenje, Edita Škorjanc uzgoj šafrana prepoznala je kao djelatnost kojom bi mogla baviti zajedno sa svojom obitelji.  Sredstava ni zemlju još nema, no ima silnu zelju da počne raditi. Kako kaže, u Baranji ima dosta površina koje se još uvijek ne obrađuju i mogu se uzeti u zakup, tako da to ne bi bio veliki problem.

13. Biro za optimizaciju energetske učinkovitosti, Nikica Budimir, Rijeka

Gospodin Nikica Budimir na naš natječaj javio se s nekoliko poslovnih ideja, a jedna od njih je i biro za optimizaciju energetske učinkovitosti. Kako poznaje situaciju na terenu, svjestan je svih pogrešaka koje pojedinci izvode u građevinskim radovima i provedbi energetske učinkovitosti. Biro kakav je zamislio bavio bi se  savjetima i proračunima za svaku pojedinu građevinu i pronalaženjima optimalnih rješenja da se postigne maksimalna učinkovitost. Zaposlilo bi se nekoliko inženjera i tehničara građevine i strojarstva, jer samo se putem preciznih izmjera pozicije građevine termalnim kamerama, određivanjem vrste krova i mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, može isplatiti investicija pa da kroz određeni period postane "besplatna". Bez stručnog tima, laicima i amaterima to je neizvedivo. Površnim i djelomičnim radnjama teško je ekonomski opravdati investiciju u roku njenog trajanja (primjerice, puno se investitora uopće ne zapita koliki je vijek trajanja demit-fasade, u kojem maksimalno zadržava oblik i svojstva).

14. Plovilo jedinstveno u svijetu, Marko Bilić, Split

Splićanin Marko Bilić osmislio je i dizajnirao plovilo za koje tvrdi da je jedinstveno u svijetu, a radi se o plovilu koje ima sistem klizećeg krova gdje se kompletni sustav spušta u prednji dio. Plovilo ima platformu na otvaranje na krmi i rolo vrata. Ima i hermetičko zatvaranje i otvaranje krova koje omogućuje stabilnost i sigurnost kad je nevera i kad pada kiša, a za lijepog vremena može se otvoriti, čime se plovilo pretvara u gliser.

15. Fla – tekući puding, Kornelije Đuras, Rijeka

                                                                                           
Primjer proizvoda u Nizozemskoj

Riječanin Kornelije Đuras želio bi pokrenuti proizvodnju i prodaju prehrambenog mliječnog proizvoda poznatijeg kao "vla" (izgovara se fla), koji se prodaje u Nizozemskoj i izrazito je popularan. U pitanju je tekući puding u tetrapak pakiranjima od litre, različitih okusa, kakav se u Hrvatskoj još ne proizvodi te bi želio biti prvi. Ne zanima ga uvoz, već isključivo proizvodnja i distribucija, dakle, izgradnja proizvodnog pogona, otkup kvalitetnih sirovina direktno od hrvatskih mljekara i proizvođača kukuruznog škroba (spomenuti proizvod je jednostavna receptura bazirana na ta dva sastojka), distribucija i otvaranje novih radnih mjesta. Naglasak bi bio na kvaliteti i hrvatskom porijeklu sastojaka, s ciljem da finalna cijena proizvoda bude realna, atraktivna, no ipak toliko niska da se nikom drugom ne isplati uvoziti isti izvana. Znatan dio sredstava investirao bi se u marketing, uključujući kvalitetnu TV reklamnu kampanju. S obzirom da nema iskustva u navedenom, trebala bi mu sredstva, tim suradnika, savjetnika, inženjera i ostalog stručnog osoblja te sve ostale komponente (poslovni plan itd.) vitalne za učinkovitu, sistematsku realizaciju jedne takve ideje.

 

16. Sanacija dotrajalih krovova, Branko Žujić, Viškovo

Branko Žujić s Viškova u okviru svoje poslovne ideje želio bi pružati usluge sanacije dotrajalih krovova u Rijeci i okolici. Njegova usluga prvenstveno bi bila namijenjena zgradama i privatnim kućama čiji krovovi su u jako lošem stanju te je stoga i potreba za sanacijom velika. Prema  dosadašnjem iskustvu gospodina Žujića, ponude dostižu jako visoke cijene te bi on svojim radom mogao postići manju cijenu, a istu kvalitetu, omogućujući i obročno plaćanje za izvedene radove, što bi privuklo veći dio investitora koji bi financirali radove iz stanarske pričuve.

17. Servis informatičke opreme i mobitela, Denis Topić, Čakovec

Čakovčanin Denis u poslu koji bi želio pokrenuti bavio bi se servisom računala i mobitela, brzim popravcima, instalacijom potrebnih programa s certifikatom, zamjenom starog za novo. Kako kaže, na našem području ima takvih djelatnosti, ali, nažalost, sve opcije nisu prilagođene standardu ljudi koji si ne mogu priuštiti neke nove stvari, a u drugu ruku uvijek netko treba stariji dio koji je jako teško pronaći na cijelom području Hrvatske. Sa svojom idejom bi otvorio poslovni prostor, a prvi lager je već skoro skupljen. S novcem od HZZ-a bi kupio dodatnu opremu i popunio lager te bi se oglašavao na portalima i preko radio stanica. Njegova usluga bila bi drugačija od sličnih, jer bi se više prilagođavao kupcima s manjom mogućnošću potrošnje te bi imao kraći rok popravljanja i dostave... Uz malo poticaja i mašte nada se da bi ova ideja mogla zaživjeti!

18. Stanice za prodaju pročišćene vode i leda, Zvonimir Lukežić, Rijeka

Gospodin Zvonimir Lukežić ima ideju za stanice za automatiziranu prodaju vode i leda. Tom idejom smanjilo bi se korištenje plastičnih boca i zagađivanje okoline, čemu svi danas težimo. Za takvu ideju trebale bi mu dozvole različitih ministarstava, kao što su Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo zaštite okoliša, jer bi se te stanice priključile na vodovod i struju, a voda bi se filtrirala posebnim sistemom. Ovim sistemom došlo bi do uštede na transportu, jeftinije vode i leda, a već je napomenuto, upotreba plastičnih boca bi se uvelike smanjila. Takve stanice mogle bi se postaviti blizu javnih objekata (bolnice , sportski objekti, škole), na plažama, benzinske stanicama...

19. Internet caffe za turiste/Prostor za edukaciju građana, Vedran Ruvarac, Kastav

Vedran Ruvarac javio se na natječaj s prijedlogom za koji smatra kako bi u sadašnjem, a isto tako i u nadolazećem vremenu, mogao pridonijeti razvitku općine i grada te unaprijediti turističku ponudu. Nedvojbena je činjenica da multimedija i društvene mreže zauzimaju svoje mjesto u turizmu, a isto tako i doprinose razvoju onih koji se njome koriste. Vedranova je ideja iznajmiti prostor u sklopu grada (ili bliže okolice) te pokrenuti multimedijalni projekt gdje bi turisti imali pristup društvenim mrežama i internetu. Turistima bi se omogućilo i da slikovni sadržaj sa svojih kamera ili mobitela prebace na računala, snime na CD i podijele na Facebooku i ostalim društvenim mrežama. U prostoru bi se nalazio i caffe, pa bi se mogli i osvježiti i predahnuti uz bezalkoholna pića i slastice. Projekt bi imao svoju svrhu i izvan turističke sezone, jer bi se u istom prostoru mogli organizirati i tečajevi za starije osobe koje imaju želju upoznati se s radom na računalu i društvenim mrežama. Ovakva vrst projekta nosi u sebi i dozu interakcije između mlađe i starije generacije i umjesto da stvara jaz, zbližava one koji zajedno uče i stvaraju znanje. U svemu navedenom gospodin Ruvarac ima iskustva, jer je volonterski bio uključen u vođenje takvih projekata, te smatra da bi na ovaj način uspio riješiti ne samo svoje zaposlenje, nego bi pridonio i otvaranju novih radnih mjesta.

 

20. Uzgoj gljiva na talogu kave, Zvonko Trconić, Split

Gospodin Zvonko Trconić iz hobija se već bavi proizvodnjom gljiva te za svoje potrebe uzgaja više vrsta. Na internet stranicama Burze pronašao je članak o uzgoju gljiva na talogu kave, okušao se u istom i uspio. S obzirom da u Hrvatskoj takvog uzgoja gljiva nema,  želio bi otvoriti obrt u kojem bi se bavio ovakvim uzgojem.

21. Nevidljivi ležaj, Darko Banić, Rijeka

Ideja Darka Banića iz Rijeke je zapravo preneseni izum koji kod nas nije uopće zastupljen kod proizvođača ili prodavača namještaja. Radi se o tzv. Murphy bedu odnosno murphijevom ležaju, koji se sklapa u ormar laganim povlačenjem ručice. Vrlo je praktičan, pogotovo za male stanove koji su kod nas najtraženiji i najzastupljeniji. U malim stanovima ležaj (krevet) uvijek zauzima najviše mjesta, a pomoću nevidljivog ležaja koji se sklopi u ormar dobivamo oko 4-5 m2 društvenog prostora koji je uvijek potreban, pogotovo u garsonijerama i manjim stanovima.
Npr. garsonijera od 25 m2 i manje, naizgled, kada uđete u nju, izgleda kao jedna prostorija u kojoj je smještena kuhinja, blagovaona i dnevni boravak u kojemu je ormar, a koji se u večernjim satima pretvara u ležaj. Gospodin Banić siguran je da je ideja isplativa i ima tržišnog potencijala i uz marketing i reklamu bi vrlo brzo bio dobro uhodan posao koji bi upošljavao više radnika/ca za dizajn, izradu, montažu, transport...

22. Osnivanje klubova swingera, Željko Uzelac, Petrinja

Gospodin Uzelac iz Petrinje na naš se natječaj prijavio s idejom o osnivanju klubova za sve one koji prakticiraju swingerski način života. Smatra da bi se osnivanjem udruga/klubova i organiziranjem zabava za njih ostvarilo njihovo osnovno pravo na jednakost i omogućilo im se mjesto gdje se mogu sastajati, organizirati svoja druženja, potražiti svu potrebnu pomoć  - pravnu, liječničku i sl. Financiranje bi se, prema njegovoj zamisli, vršilo iz članarina i eventualno  fondova Europske unije, a pokretanje takvih klubova omogućilo bi i zapošljavanje. Tržišnim ispitivanjem došao je do podataka da bi tako nešto funkcioniralo u svakoj regiji Hrvatske, dakle, moglo bi se osnovati sedam takvih udruga/klubova, bar za prvih par godina. Za posao mu je potreban samo prostor,  koji bi se mogao kupiti uz pomoć hipotekarnog kredita i bez problema isplaćivati iz članarina.

23. Robinzon turizam, Irena Kotiga, Pazin

Ideja Irene Kotiga iz Pazina je otvoriti obrt kako bi mogla registrirati djelatnost pružanja usluga u objektu za robinzonski smještaj. Takva vrsta smještaja nalazi se u prirodnom okruženju, a sastoji se od prostora na kojem se gostima pružaju usluge u neuobičajenim okolnostima i uvjetima. Prema važećem pravilniku o kategorizaciji, ovakva vrsta smještaja podrazumijeva da se sam objekt mora nalaziti izvan urbanog područja, bez mogućnosti priključka na infrastrukturu, a smještajne jedinice mogu biti samo prirodne mogućnosti ili objekti izrađeni od prirodnih materijala. Već treću godinu Irena u zakupu ima parcelu koja udovoljava minimalnim tehničkim uvjetima za registraciju ove djelatnosti. Parcela se nalazi na području toka rijeke Pazinčice i njenog najatraktivnijeg slapa. Na samom području nalaze se dva opremljena penjališta za sportsko penjanje, brojne pješačke i biciklističke staze, mjesta za ribolov, a Pazinčica ponire u grotlu Pazinske jame - zaštićenom krajoliku prirode. Sve navedeno ovo područje čini veoma atraktivnim za razvoj ovakve vrste turizma. Ideja je namijenjena avanturistima, ljubiteljima prirode, sportašima i rekreativcima, izletnicima i turistima koji u ljetnim mjesecima radije pribjegavaju ugodnijoj klimi središnje Istre te mogućnosti boravka u turistički manje napučenim mjestima. Učestalost pojave bespravnog kampiranja na ovom području samo je dokaz nedovoljnog broja kampova i smještajnih jedinica u središnjoj Istri, što ovu ideju čini opravdanom. Za realizaciju Irenine ideje nisu potrebna kapitalna ulaganja ni značajna sredstva, a većim dijelom je osigurala preduvjete za početak realizacije. Njena ideja, kako kaže, nije novitet, no, zbog same činjenica da u Hrvatskoj postoje samo dva registrirana objekta za smještaj ove vrste, smatra da njena ideje ima izgleda biti uspješno ostvarena.

24. Izaberi pjesmu, Stefanija Livić, Rijeka

U nedostatku "dobrih" pjesama na hrvatskoj estradi, Stefanija Livić došla je na ideju da bi se našim izvođačima mogla pružiti prilika da izaberu kvalitetne tekstove. Stefanija je osmislila da se to događa putem portala "Izaberi pjesmu", koji bi nudio svim kreativnim piscima da objave tekstove u odgovarajućim kategorijama, kao i svim izvođačima da otkupe tekstove. Za svaki tekst postojala bi mogućnost poput "Uglazbi tekst" namijenjena svima koji bi se željeli okušati u stvaranju hitova.

25. Mjenjačnica, Dijana Hudorović, Rijeka

Dijana Hudorović iz Rijeke na naš se natječaj prijavila s već iskušanom idejom, no nada se da bi joj to mogao biti prvi posao nakon završenog Ekonomskog fakulteta. Riječ je o  mjenjačnici  koja bi bila namijenjena klijentima za brzu, pouzdanu i povoljnu uslugu otkupa i prodaje svih valuta s najpovoljnijim tečajem te s minimalnim tečajnim razlikama između kupovnog i prodajnog tečaja, što bi klijentima pri svakom otkupu ili prodaji valuta omogućilo da dobiju više novaca i tako uštede. U svojoj mjenjačnici zaposlila bi još dva djelatnika.

26. Dom za starije i nemoćne, Marijana Kozić, Gornji Stupnik

Ideja Marijane Kozić iz Gornjeg Stupnika temelji se na pomaganju ljudima i pretvaranju treće životne dobi u "zlatnu dob". Marijana smatra kako smo u toj dobi prepuni životnih iskustava koje bismo željeli podijeliti s drugima, također, vrijeme je to za ostvariti san koji nismo stigli dok smo bili zaposleni, pronaći ljubav koju smo imali ili izgubili, napokon posaditi svoju prvu biljku, naučiti plesati, pokazati svoj talent drugima kroz slikanje, pjevanje, sviranje, oživjeti stare zaboravljene običaje i stvari, napisati svoju prvu knjigu, ostvariti glumačku karijeru... U čistoj prirodi čovjek se puni energijom života i postaje veseliji. Uz dnevne programe zaboravlja na brige i bolesti. Marijana bi željela omogućiti usamljenim starijim osobama smještaj u domu  ili cjelodnevnu brigu uz zabavu u prirodi na lokaciji Gornji Stupnik. Uz postojeću lokaciju, zanimanje njegovateljice i veliku želju za pokretanjem ovakve vrste posla, što su uvjeti koje već zadovoljava, potrebna joj je financijska potpora i savjet, kako bi pokrenula nešto novo i dostojno svakog čovjeka u trećoj životnoj dobi.