Loša situacija na tržištima kapitala, koja je u 2008. zahvatila gotovo cijeli svijet, prepolovila je imovinu postojećih investicijskih fondova u RH.
Naime, u neka puno bolja vremena ta se imovina kretala oko 30-tak milijardi kuna dok je taj iznos pao danas dosta ispod 15 milijardi ili preciznije kreće se na razini od oko 11 milijardi kuna, dakle gotovo na trećini od maksimuma s kraja prošle godine. Pri tome, otvoreni fondovi s javnom ponudom imaju čak i ispod tog iznosa, oko 10,6 milijardi jer ostalo otpada na fondove s privatnom ponudom.

Kad su u pitanju ZIF-ovi, imovina je sa 3,7 milijardi kuna koliko je bila prije godinu dana, pala na 1,5 milijardi kuna, pri čemu treba uzeti u obzir da se taj pad imovine dogodio ne radi isplata iz fondova, jer kad su  u pitanju ZIF-ovi toga nema, nego isključivo radi pada burzi, pa indirektno onda i vrijednosti pozicija koje u portfelju imaju ZIF-ovi dok je kod otvorenih fondova pad imovine generiran dodatno i isplatama. Budući da je pad skoro pa isti u odnosu na maksimalne iznose imovine prije godinu dana, usudio bih se reći kako je pad vrijednosti pozicija u portfelju kod ZIF-ova očito bio veći nego kod otvorenih fondova jer teško je vjerovati da je imovina OIF-ova kroz silne isplate i negativne prinose pala 64%, a imovina ZIF-ova samo kroz negativne prinose 60%.

Očito je da u onih 64% pada OIF-ova ima puno manjih negativnih prinosa, ali je velika isplata imovine srušila jako ukupnu vrijednost svih OIF-ova u RH.
Trenutno stanje je naravno zabrinulo i čelnike domaćih društva za upravljanje investicijskim fondovima koji su stopirali neke postojeće i nadolazeće projekte.
Tako, primjerice, prema pisanju Business.hr-a imovina sedam fondova s javnom ponudom - AC Global Balanced Emerging, AC Global Dynamic Emerging (Adriatica Capital), Apex Omega (Apex Kapital), ICF West (ICF Invest), MP Balkan.hr (MP Invest), Platinum Cash (Platinum Invest), Ilirika Mediteran (Ilirika Investment) i jednog s privatnom ponudom - Sout-East Equity (Poba ICO Invest), i u najnovijoj Hanfinoj statistici iznosi nula kuna, što znači da oni na domaćem tržištu postoje samo formalno.
Gotovo polovina fondova s početkom je u ovoj godini pričekala nekoliko mjeseci nakon dobivanja dozvole, ali ni nakon izlaska na tržište ulagače nisu uspjeli privući nikakvim akcijama, ponudama ni obećanjima. Iznimku čine samo nekolicina fondova kojima prema posljednjoj statistici Hanfe imovina raste.

Ulagači se boje, razočarani su prinosima i to je činjenica koju treba imati na umu i trebati će vremena da se loša iskustva koja su se dogodila, zaborave, makar su mnogi imali i nerealna očekivanja od takve investicije kao što je fond, ali svejedno ih gubitak jednako boli i to treba razumjeti.