Komisija za vrijednosne papire je putem svojeg predsjednika prošli tjedan objavila svoj stav vezano uz pitanje izmjene pravila igre oko ulaganja koja su dopuštena mirovinskim fondovima na hrvatskom tržištu kapitala. Komisija podržava zahtjev da se mirovinskim društvima omogući investiranje u poduzeća koja će se naći u kotaciji javnih dioničkih društava (JDD kotacija). U JDD kotaciji bilo koje od naših burzi trebale bi se, prema zakonu donesenom prošle godine, do kraja srpnja ove godine naći dionice svih poduzeća koja imaju temeljni kapital veći od 30 milijuna kuna i više od 100 dioničara. JDD kotacije naših burzi imaju nešto niže zahtjeve za transparentnosti od prve kotacije, ali razlika između prve i JDD kotacija nije značajna, tako da bi se poduzeća koja ispune zahtjeve za JDD kotaciju bez puno muke mogla naći i u prvoj kotaciji. Od 255 poduzeća koja su ispunjavala uvjete prošle godine u trenutku kad je donešen zakon, na tržištu se očekuje da će se na burzama naći između 150 i 200 njih. Ostala će izbjeći odredbe ili smanjivanjem temeljnog kapitala ili smanjivanjem broja dioničara što se u nekima već uveliko radi. U nekim fondovima smatraju da JDD kotacija nije dosta transparentna za konzervativni tip ulagača kao što su mirovinski fondovi, ali to je ipak značajan korak u unapređivanju raspoloživih mogućnosti za ulaganje mirovinskim fondovima koji su sada ionako vrlo skoromne. No, Dragan Kovačević, ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena), rekao je"...da u Hageni smatraju kako transparentnost koju zahtijeva kotacija javnih dioničkih društava nije dovoljna kako bi se dozvolilo obaveznim mirovinskim fondovima da investiraju svoja sredstva u njih. Ali, dodali su u Hageni, to ne znači da se za nekoliko mjeseci situacija ne može poboljšati. Najavljene promjene zakona o mirovinskim fondovima, za kojima vape mirovinski fondovi, trebale bi omogućiti Hageni da lakše reagira na trenutnu tržišnu situaciju, te da mijenja cenzuse ulaganja u pojedine vrijednosne papire s obzirom na tržište. U Hageni su dodali da će u budućnosti poticati ulaganje u korporativne obveznice i dionice, čak i na uštrb sigurnosti, kako bi se potaknulo hrvatsko tržište kapitala i pomoglo samom gospodarstvu u cjelini..." Ja bih osobno bio najzadovoljniji da se ostvari ovo što u Hageni ističu, ali nažalost meni ta priča baš i ne drži vodu. Kao prvo, Hagena je državna institucija, a državi savršeno odgovara ovakvo stanje stvari jer male mogućnosti za ulaganje u dionice koje je trenutno činjenično stanje za mirovinske fondove znači više ulaganja u državne obveznice kao skoro jedinu alternativu. Time se stvari za državu savršeno poslaguju jer umjesto financiranja mirovinskog sustava iz državnog proračuna, sada se državni proračuna financira iz mirovinskog sustava, a sve je privatno, transparentno, na burzi, po zakonu i udovoljava se i zahtjevima Svjetske banke i međunarodne zajednice. Savršeno, zar ne? Druga izjava koja mi nikako nije sjela je da će "... u budućnosti poticati ulaganje u korporativne obveznice i dionice, čak i na uštrb sigurnosti, kako bi se potaknulo hrvatsko tržište kapitala i pomoglo samom gospodarstvu u cjelini..." Kao prvo nije Hagena tu da razvija tržište kapitala, zato je tu Komisija za vrijednosne papire, dakle to je čista retorika, a s druge strane, Hagenin je posao da pazi što fond menedžeri u mirovinskim fondovima rade s našim budućim mirovinama. Ako će oni razvijati tržište kapitala na uštrb sigurnosti naših uloga za mirovinu, tada oni nisu dobro shvatili svoj posao. Budući da ja vjerujem kako oni ipak jako dobro znaju što im je zadaća, to samo dokazuje kako su izjave o popuštanju u smislu slobode ulaganja samo priča koja dobro zvuči na konferencijama za tisak.