Mamografija je sinonim za ranu dijagnozu i tko bi uopće htio propustiti priliku za spas? Eh, kad bi sve bilo tako jednostavno

Kampanje podrške mamografiji toliko su agresivne, da će mnogi reći da je ovakvo pitanje uopće neetički postavljati. Drugim riječima, bilo kakva sumnja u svrsishodnost postupka izjednačava se s pozivom na preranu smrt. Rak dojke je potencijalno smrtonosna bolest, a rana dijagnoza spašava živote. Mamografija je sinonim za ranu dijagnozu i tko bi uopće htio propustiti priliku za spas? Eh, kad bi sve bilo tako jednostavno…

Mnoge nezavisne studije zadnjih godina pokazuju ponešto drugačiju sliku. Ono što stroj detektira razlikuje se od onoga što očekujemo, a to nipošto nije marginalno. Prvo treba primijetiti da smrtnost od raka dojke pada već generacijama, u periodu bez mamografije i u periodu s mamografijom. To istraživači pripisuju poboljšanju kvalitete života i boljim tretmanima. Procjenjuje se da mamografija, u najboljem slučaju, smanjuje smrtnost od raka dojke za 5%. Kažem, u najboljem slučaju. Naravno da je svaki život itekako vrijedan, ali valja razmotriti što sve dobivamo u paketu. Kod žena mlađih od 50, polovica karcinoma prvog stupnja, koje mamograf detektira, zapravo ne postoje. Otkad su uvedeni digitalni mamografi, neselektivnost je postala drastična. Na svaki ispravno detektiran karcinom prvog stupnja dolazi 14 lažno pozitivnih nalaza. Zamislite koliko žena tako prolazi emocionalnu torturu i sakaćenje, iako raka nema. Žene u Nizozemskoj gotovo dvostruko češće odlaze na mamografiju u odnosu na one u Belgiji, ali smrtnost od raka dojke već godinama pokazuje gotovo identičan trend. Nije prvi put da tehnologija faktički ne pomaže. Deprimirajuće, da li ovakva preventiva ima smisla?

Podsjetimo se, mamografija podrazumijeva ionizirajuće zračenje i često vrlo neugodnu kompresiju dojki. I jedno i drugo je potencijalno štetno. Kompresija potpomaže progresiju eventualne bolesti. Rak će se tako brže širiti. Uređaj vidi neuobičajenu masu u tkivu dojke, ali ne i da li je to rak ili ne. Tehnologija ne raspoznaje „aktivnost“, što znači da ne uočava vrlo agresivne, odnosno brzorastuće tumore. A upravo oni su najopasniji. Sva ona sila novodetektiranih ductal carcinoma in situ i nema neku opipljivu vrijednost. Iako se agresivno tretira, i bez ikakvog tretmana najveća većina ovakvih slučajeva (više od 95%) nikada ne stvara nikakvu štetu.

Jedno dugogodišnje kanadsko istraživanje na 90.000 žena (od kojih je polovica redovito odlazila na mamografiju, a polovica se pouzdala samo na fizičke preglede) pokazalo je da je smrtnost od raka dojke bila jednaka u obje grupe. Samo što je u mamografskoj grupi količina ukupnih tretmana (kirurgija, zračenje i kemoterapija) bila znatno veća zbog ogromnog broja lažno pozitivnih nalaza.

Jedan od eminentnih znanstvenika je rekao: „Ovdje se ne smijemo povoditi emocijama. Nacionalni programi ranog otkrivanja mogu se opravdati samo ako su benefiti vrlo jasno iznad štete.“

Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]