Je li rizik uz CT prihvatljiv?

CT (kompjuterizirana to­mografija) pruža zaista im­presivnu sliku ljudske ana­to­mije u tri dimenzije. Toliko impresivnu, da sve više potpuno zdravih osoba (uz ci­jelu armiju bolesnih) čini takve preglede. Žele biti sa­svim sigurni da im nije ništa. Strah od bolesti i smrti je jako nezgodan, a rješenja za to nisu uvijek baš idealna.

Uobičajeni CT-pregled oz­rači vas poput 500 rend­gena pluća ili kao da ste se zatekli u Hiroshimi, kada je na nju pala atomska bomba. Zvuči nestvarno? I znate li da ozbiljnije bolesni takve preglede ponavljaju relativ­no često? Procjene govore da je CT direktni uzrok ot­prilike 2% svih karcinoma. Na svjetskoj razini, to je 100.000 novih slučajeva go­dišnje. Da li je rizik isplativ?

Činjenica je da liječnici nikada ne upozoravaju na opasnosti od CT-zračenja. Nikada. Drugim riječima, smatraju da su usputne žrtve prihvatljiva cijena za spa­šene živote putem pravo­dobne dijagnoze. A da li je baš tako? Znate, zanimljive slike iz svih kutova i nisu baš toliko savršene. Desetak po­s­to lažnonegativnih (kada uređaj ne vidi problem, iako on postoji) ili lažnopozitiv­nih (kada uređaj registrira problem, koji zapravo ne postoji) nalaza i nije tako malo. Postotak dosta varira, ovisno o bolesti.

Jedna studija je pokazala da CT ne registrira postojeći karcinom pluća kod skoro 50% oboljelih. U praksi to znači da će bolest bujati, dok vi mislite da ste savršeno zdravi. Kako bi tako savršen uređaj uopće mogao pogriješiti?

Generalni sistematski pre­gledi s pratećim CT-om (za dodatnu dubinsku provjeru stanja) danas više i nisu ri­jetkost, pogotovo u nekim zemljama. Nažalost, korist za zdravlje tu je gotovo ni­kakva. Tek svaki četrdeseti preventivni CT otkrije neki novi zdravstveni problem, a 15% pregledanih bit će preplašeno anomalijama, kojih zapravo nema. To onda zna­či nove preglede, a možda i novo zračenje. Kad se sve na kraju posloži i sumnje otklo­ne, zdravu osobu smo žes­toko ozračili bez pametnog razloga.

CT me podsjeća na anti­biotike. Upotreba se proširila i tamo gdje treba i tamo gdje ne treba. Prva namjena uređaja bila je detaljnije snimanje mozga, ali kasnije se počelo svaštariti. Traume, kronične glavobolje, upala slijepog crijeva… CT kod onkoloških pacijenata već je rutina. Kažu da se trećina CT-pregleda može izbjeći nekim sigurnijim alternativama, kao što su rendgen, MR ili ultrazvuk. Za sada, ve­ćina liječnika još uvijek zanemaruje kumulativne učin­ke medicinskog zrače­nja. Pozadina lijepih slika ni­je ni približno toliko lijepa.