Anksioznost je odgovor na percipiranu opasnost ili prijetnju u budućnosti. Evolucijski gledano, ona je tijekom ljudske povijesti služila da osigura zaštitu organizma, odnosno da pokrene reakciju u potencijalno ugrožavajućim situacijama
Ako stan ne čistimo i ne pospremamo, on će prirodnim tijekom težiti stanju nereda. Najčešće vikendom stan dovedemo u red – sve ono što nismo stigli preko tjedna, eto, nije pobjeglo – pranje rublja, brisanje prašine, usisavanje… Nakon napornog čišćenja pogledamo oko sebe i na trenutak uživamo u mirisu svježine i urednosti koja se proteže stanom. Duboko udahnite i uživajte dok možete! Jer, ako ne pazimo, stan će se vrlo brzo (ponovno) pretvoriti u nakupinu robe, neopranog suđa i snopova prašine.
Kao što prirodni tijek vodi u nered tako i prirodni tijek našeg uma u negativnost.
Kada bi ljudi koji trebaju pomoć u vezi mentalnog zdravlja stali zajedno, ubrzo bi se cijeli nogometni stadion mogao pretvoriti u ogromnu čekaonicu onih koji se pokušavaju opustiti i razvedriti. Jednostavno se žele prestati brinuti oko gluposti koje je netko spomenuo jučer na poslu ili pak oko osjećaja odbačenosti koji će sigurno uslijediti nakon sutrašnjeg ručka s Markom.
Većina je ljudi programirana da vidi previše loših, a premalo dobrih stvari.
Korijen negativnosti
Ako bi vam bila dana moć da stvorite jednu životinju, primjerice, ribu – biste li napravili riblji mozak tako da reagira jednako snažno na dobre prilike, kao i na prijetnju? Naravno da ne. Male su posljedice pogreške u procjeni da je na vidiku dobra prilika za hranjenje. Sigurno će uskoro naići druga riba u moru i jedna pogreška neće dovesti do umiranja od gladi.
No, neprepoznavanje blizine grabežljivca može imati kobne posljedice – životna priča tada završava te prestaje mogućnost za širenjem gena.
Evolucija voli anksiozne gene
Anksioznost je odgovor na percipiranu opasnost ili prijetnju u budućnosti. Evolucijski gledano, ona je tijekom ljudske povijesti služila da osigura zaštitu organizma, odnosno da pokrene reakciju borba ili bijeg u potencijalno ugrožavajućim situacijama. Oni koji su prepoznali i reagirali već i na same nagovještaje i znakove prijetnje, živjeli su dulje i imaju više potomaka od onih koji su se trebali suočili s aktualnom prijetnjom (Nesse, 1999).
Stoga je bilo bolje imati lažno pozitivne uzbune (biti češće anksiozan), jer izostanak reagiranja je potencijalno mogao ugroziti život.
Cijena ove evolucijske prilagodbe je život u nelagodnoj tjeskobi.
Svugdje negativnost
Načelo sklonosti negativnosti je vidljivo na svim razinama ljudskog funkcioniranja.
Primjerice, u bračnim je odnosima potrebno najmanje pet dobrih ili konstruktivnih djela da bi se nadoknadila šteta nanesena samo jednim opasnim ili rušilačkim činom. (Gottman,1994.).
U financijskim poslovima i kockanju zadovoljstvo dobivanja novca je manje u usporedbi s boli koju osjećamo kad izgubimo isti iznos (Kahneman i Tverski, 1979.).
U procjeni karaktera neke osobe ljudi ocjenjuju da bi bilo potrebno dvadeset i pet junačkih spašavanja ljudskih života da bi se poništilo jedno ubojstvo (Rozin i Royzman, 2001.).
Odgovori našeg uma na prijetnje i neugodnosti su brži i jači i teže ih je potisnuti od odgovara na dobru priliku ili zadovoljstvo
Iako je sklonost negativnosti važna za opstanak ljudi, ako se ona prečesto aktivira, može nam značajno smanjiti kvalitetu življenja. Ako doživljavate učestalu tjeskobu i kada realno ne postoji opasnost, pozivam vas da se obratite psihologu.
Ako vas zanima ova tema, možda ćete htjeti pročitati nešto od literature korištene kod pisanja članka:
- Gottman, J. (1994). Why marriages succeed or fail. New York: Simon & Schuster.
- Kahneman, D. i Tverski, A. (1979). Prospect theory: an analysis of decisions under risk. Econometrica, 47, 263-291.
- Nesse, R. M. ( 1999). Emotional disorders in evolutionary perspective. British Journal of Medical Psychology, 71, 397- 415.
- Rozin, P. i Royzman, E.B. (2001). Negativity bias, negativity dominance and contagion.Personality am SocialPsychology Review, 5, 296-320.
