Neki roditelji misle da prije polaska u školu djeca trebaju znati čitati i pisati te inzistiraju na razvoju tih vještina. No, važno je da djeca razviju dobre predčitalačke vještine te vježbaju grafomotoriku. Potom će djeca, nakon što krenu u školu, bez problema usvojiti vještine čitanja i pisanja
Poslovica kaže da je u životu od kolijevke pa do groba najljepše – đačko doba. No, kada je pravo vrijeme da dijete uskoči u đačke klupe?
Nekada se oko polaska u školu nije previše kompliciralo, kada bi dijete navršilo šest odnosno sedam godina – to je to – vrijeme je za školu!
Na temelju istraživanja i prakse, danas znamo da je spremnost za školu jedan složen koncept koji uvelike nadilazi sam pojam kronološke dobi.
Školski obveznici
Djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše šest godina, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, trebaju pristupiti postupku procjene psihofizičkog stanja djeteta radi provjere spremnosti za školu.
Procjena se sastoji od dva dijela - sistematskog pregleda u ambulanti školske medicine te procjene spremnosti za školu od strane stručnog tima škole.
Postoji više pokazatelja koji nam govore je li dijete spremno na školu. Kako bi dijete uz što manje stresa napravilo prve korake u školskim klupama, potrebno je da sva navedena područja budu optimalno razvijena. Krenimo redom…
Tjelesna i motorička spremnost
Odnosi se na primjerenu tjelesnu visinu i težinu te uredan zdravstveni status. U ovu kategoriju spada i spretnost tijela te spretnost prstiju i šake radi što lakšeg pravilnog držanja olovke.
Predčitalačke vještine
Važno je da dijete prepoznaje rimu, ima dobro razvijen rječnik te da može prepričati aktivnosti u kojima je sudjelovalo tijekom dana ili njegovu omiljenu bajku. Dobro je da djeca prepoznaju sva slova abecede. Nije potrebno da dijete predškolske dobi zna čitati, jedino ako pokazuje interes za to.
Spoznajna spremnost
Potrebno je da dijete zna opće podatke o sebi i okolini (broj godina, gdje i s kim živi), da razumije pojam količine (povezuje količinu s brojkom) te prostorne i vremenske odnose. Dijete u toj dobi broji mehanički do 20, zna nastaviti niz te klasificira po dva ili više kriterija. Očekivano trajanje pažnje je oko 20 minuta.
Emocionalna i socijalna spremnost
Ovo razvojno područje je izuzetno važno, no nažalost, često zanemareno pri procjeni spremnosti za školu. U ovoj dobi, dijete bi trebalo biti samostalno u brizi za sebe i svoje stvari. Postignuta je određena kontrola u izražavanju emocija, a konflikte rješava dogovorom. Zna se zauzeti za sebe, poštuje dogovorena pravila.
Neki roditelji misle da prije polaska u školu djeca trebaju znati čitati i pisati te inzistiraju na razvoju tih vještina. No, važno je da djeca razviju dobre predčitalačke vještine te vježbaju grafomotoriku. Potom će djeca, nakon što krenu u školu, bez problema usvojiti vještine čitanja i pisanja. Kod inzistiranja na pisanju slova i prije škole, često možemo biti i kontraproduktivni. Dijete može naučiti pisati slova na krivi način te će mu polaskom u školu, to predstavljati problem, a ne prednost.
Polazak u školu je veliki korak u životu, kako djeteta, tako i njegovih roditelja. Iako se često polaskom u školu, veliki naglasak stavlja na učenje i domaće zadaće, dobro je prisjetiti se da djeca i dalje imaju potrebu za slobodnom igrom koja je važna za dječji cjelokupni razvoj. Djeca u igri najlakše uče, opuštaju se, zabavljaju, razvijaju motoriku, maštu, mišljenje, suradnju te obogaćuju govor. Da ne bi bilo zabune, u ovom kontekstu, pod pojmom „igra“ podrazumijevam igre na zraku, u parku, društvene igre, Lego kocke te ostale klasične dječje aktivnosti. O vremenu provedenu pred ekranima će biti riječ u nekom od sljedećih članaka.
