Prosječan Amerikanac potroši 1.200 dolara godišnje na lijekove. U okviru toga, 300 tableta paracetamola je nekakva standardna potrošnja. Sveopća medikalizacija je opasna avantura

 

Poznata je uzrečica, s mnogo elemenata istine, koja ide otprilike ovako: „Lijekovi funkcioniraju na način da ispravljaju jedan problem, ali ujedno stvaraju i pet novih. Za tih pet novih trebamo pet novih lijekova i tako se lepeza širi." Prosječan Amerikanac potroši 1.200 dolara godišnje na lijekove. U okviru toga, 300 tableta paracetamola je nekakva standardna potrošnja. Sveopća medikalizacija je opasna avantura. Poznato je da lijekovi, u okviru svog djelovanja, uključuju ili isključuju pojedine tjelesne funkcije ili lučenja. Kako je sve u tijelu povezano, svaki takav potez izaziva mnogo posljedica. I ne kod svih jednako. Ponekad su takve posljedice suptilne, ali mogu biti i dramatične. I ne utječu samo na tijelo, već djeluju i na mozak, mijenjajući našu osobnost.

Pogotovo su na zlom glasu statini, lijekovi za snižavanje razine kolesterola. Primijećeno je da se neki korisnici strahovito karakterno promijene. Umjesto mirnoće i razboritosti pojavi se naprasitost, uz konstantne i nekontrolirane izljeve bijesa. Napravljene su studije kako je upravo to dovodilo do nasilja u obitelji, razorenih brakova i uništenih karijera. Oni koji su odbacili tablete, sumnjajući na njihov utjecaj, redovito su se vraćali u normalu unutar 14 dana. Jedan čovjek se tako vraćao 5 puta, dok konačno nije povjerovao što ga psihički uništava. Nažalost, većina ne prepoznaje povezanost ili ju prepozna prekasno. Neki slučajevi su završavali suicidom ili ubojstvom unutar obitelji.

Široj javnosti su poznata halucinogena svojstva psihodeličnih droga, ali izgleda da i neki drugi poprilično uobičajni lijekovi mogu imati slično djelovanje. Na crnoj listi optuženih su paracetamol, antihistaminici, antidepresivi i lijekovi protiv astme. Svi vas mogu učiniti nemirnima i razdražljivima, a mogu i smanjiti empatiju za neznance. Teško je reći da li je potencijal mijenjanja osobnosti svjesno implementiran ili je to povremena popratna pojava, koju je teško zaobići pri rješavanju osnovnog problema. Obzirom na masovnu potrošnju, čak i ako su ta djelovanja blaga, mogla bi utjecati na osobnosti i ponašanje milijuna ljudi. Netko tko je osobito loš i nema baš dobre namjere mogao bi tako stvoriti pravu vojsku, s osobinama koje mu odgovaraju. Vojsku poslušnika ili vojsku žešćih kriminalaca, po želji.

Ovakva i slična saznanja sve su češća i ljudi postaju sumnjičavi. Usprkos svim sistemskim naporima, veza između cjepiva i autizma nalazi sve više pristalica. Mogućnost čipiranja putem cjepiva spominje se već neko vrijeme, a strah od posebnih „dodataka" u cjepivima (za razmorazne namjene) nikada nije bio veći. Stoga me nimalo ne čudi poprilična skepsa u široj javnosti oko predstojećeg cjepiva protiv koronavirusa. Prema više anketa koje sam vidio, tek nekih 50% populacije bi pristalo na takvo cijepljenje. Preostali su više ili manje skeptični. Cjepivo se trenutno razrađuje u skoro stotinu centara. (Budite sigurni da to ne rade zato što ih je uhvatio napad dobročinstva, već isključivo zato što misle zgrnuti puno.)Iako to isprva nije tako izgledalo, investicija bi se mogla pokazati promašenom. Previše ih je, a ponekad čudne izjave kontraverznog milijardera Billa Gatesa nikako im ne idu na ruku. Ova epidemija je prepuna upitnika. Često bez pravih odgovora.

 

Prijavite se na besplatni newsletter: zdravljezatebe@gmail.com