Pogrešan način razmišljanja se može odnositi na iskrivljenu sliku o događajima oko nas, o nama samima ili drugima. To su automatske misli koje rijetko kada preispitujemo, već ih prihvaćamo takvima kakve jesu

 

Svi mi imamo dobre i loše dane, zar ne? Radi lakšeg razumijevanja današnje teme, zamislimo na trenutak jedan od „loših dana“.

Ustali ste se na lijevu nogu i sve je, od jutra, jednostavno krenulo krivo… Ustajete se mrzovoljni radi još jednog radnog dana. Zvoni budilica… Bezvoljno se ustajete i odlazite na jutarnju higijenu. Putem zapnete o stolac i gotovo padnete. Pomislite: „Tek je jutro, a već mi ništa ne ide kako treba.“ Jutarnja rutina vam se malo otegnula tako da ne stižete ništa pojesti, a na jutarnju kavu isto možete zaboraviti. Prođu vam misli kroz glavu: „Trebao/la sam se ustati ranije. Baš sam glup/a!“. Na putu do posla vidite aute kako stoje na semaforu i pomislite: „Sigurno ću zakasniti!“ No, ipak stižete na posao na vrijeme. Putem srećete šefa koji vas kratko pozdravlja. Pomislite: „Sigurno misli kako sam loš radnik jer dolazim na posao u zadnji čas!“

Nekako dolazite sebi i odlazite na sastanak. Iako se na sastanku nadređeni nekoliko puta osvrnuo na vaša postignuća, vi ste se usmjerili na jednu ili dvije stvari koje niste stigli napraviti i mislite: „Morao/la sam to stići!“

Nakon posla se osjećate potpuno iscrpljeno, nije vam do ničeg. No, prijateljica vas zove na poslijepodnevnu kavu. Iako nemate snage, pristajete misleći „Ako ne pristanem,sigurno će se naljutiti…“

Jeste li se prepoznali u nekim mislima?

 

Upravo su takve misli današnja tema: kognitivne distorzije ili pogreške u mišljenju.

Pogrešan način razmišljanja se može odnositi na iskrivljenu sliku o događajima oko nas, o nama samima ili drugima. To su automatske misli koje rijetko kada preispitujemo, već ih prihvaćamo takve kakve jesu. Slijedeći takve misli, dolazimo do pogrešnih zaključaka zbog kojih možemo doživljavati cijeli niz neugodnih emocija poput ljutnje, tuge, frustracije…

 

Postoji velik broj kognitivnih distorzija, ovo su neke od najčešćih:
 

  • Sve ili ništa mišljenje (crno - bijelo)

Primjer: Nastojite uvesti zdrave namirnice u svakodnevni meni. Tjedan dana uspijevate, ali onda jedan dan pokleknete i završite u McDonald'su. Pomislite: „Ili ću jesti zdravo ili ne. Ovo nema smisla!“

Savjet: Jeste li možda postavili prestrogi cilj? Na primjer, ako ste si zadali da nikada više nećete jesti nezdravo. Možete li se prisjetiti i ohrabriti kada vidite koje ste sve korake u željenom smjeru već napravili?

 

  • Mentalni filter – obraćanje pažnje na negativno, a zanemarivanje pozitivnog.

Primjer iz gornjeg teksta: usprkos tome što ste na sastanku dobili više pohvala, vi se usmjeravate na jednu ili dvije stvari koje niste stigli napraviti. Sukladno tome, umjesto da osjećate ponos zbog pohvala, ipak se osjećate jadno i nekompetentno.

Savjet: Možete li objektivnije sagledati situaciju? Zapišite koje ste povratne informacije dobili – koliko pozitivni, a koliko negativnih. Koja strana će prevagnuti?

 

  • Katastrofiziranje - negativno predviđanje budućnosti bez uvažavanja drugih, vjerojatnijih posljedica.

Primjer: Ugledate na koži mrlju ili izraslinu i pomislite: „Sigurno je rak. Možda se već i proširio po tijelu.“ Ovakva misao će zasigurno potaknuti osjećaj panike dok jednom rukom provjeravate izraslinu, s drugom posežete prema telefonu kako biste se naručili kod dermatologa…

Naravno, važno je pravovremeno paziti o svom zdravlju, ali ponekad možemo toliko biti zaokupljeni potencijalnim bolestima da to može ometati i našu svakodnevicu.

 

Sasvim je uobičajeno da ponekad razmišljamo na ranije opisane načine, no ako takve misli prevladaju, mogu značajno narušiti kvalitetu življenja.