Obzirom na dinamiku naručivanja i liste čekanja, ispada da smo izrazito bolesna nacija. Neki svoje medicinske prohtjeve doživljavaju kao nasušnu potrebu, a drugi sve shvaćaju više kao dnevnu rutinu. Ali jedno je istina, gomilanje nalaza ponekad zahtjeva podeblji registrator. Od silnih brojki čovjeku se vrlo lako zavrti u glavi. A ako slučajno ne idete ili ne želite ići po ambulantama (bez obzira na razlog), sustav se pobrinuo i za drugačije rješenje. Ambulanta će doći k vama.
Nedavno je mobilni mamograf osvanuo u centru Zagreba (Vau, pregled bez uputnica i čekanja!), a na vojne šatore gdje se mjere tlak i šećer već smo navikli. Analiza madeža u istim tim šatorima zna potrajati, u starosti buknu na sve strane. Vrećice za pregled dreka povremeno stižu poštom, a po ljekarnama često provjeravaju stanje vitamina i minerala. Nakon ovog posljednjeg, očekujte poduži i skup popis onoga što vam nedostaje. Nego, imate li dojam da često ispadate bolesniji nego što zapravo jeste? Medicina vam pronalazi bolesti i kada ih nemate? Vjerujte mi da baš ništa nije slučajno.
Za početak, trećina onih koji se danas smatraju bolesnima (a to podrazumijeva da im se nameću lijekovi i opasni tretmani), generaciju ranije bili bi potpuno zdravi. Suočeni smo s nečim što bi mogli nazvati pretjeranim dijagnosticiranjem. Kriteriji za određivanje bolesti sve su labaviji, a u nadležnim regulatornim komisijama redovito sjede osobe, koje su direktno povezane s farmaceutskom industrijom. Glad za novim korisnicima lijekova zapravo je glad koja traje zauvijek. Stalno se govori o pokušajima ranog otkrivanja bolesti, a zapravo smo suočeni s pravom epidemijom pseudobolesti. Tako su se kriteriji za osteoporozu, hipertenziju i kolesterol toliko puta mijenjali, da već sve djeluje suviše apsurdno. Svaka takva promjena stvara nove bolesnike i nove korisnike lijekova. Recimo, sve češće se čuje kako mamografija prečesto doprinosi bespotrebnom masakriranju žena, iako za to nema prave potrebe. Procjenjuje se da oko 30% proglašenih astmatičara zapravo nema astmu. U psihijatriji je još gore. Po važećim kriterijima, malo tko bi izbjegao dijagnozu.
Promjene u kriterijima bolesti je jedan od razloga pre-dijagnosticiranja. Drugi razlog je sofisticirana tehnologija. To bi trebalo pomoći kod rane dijagnoze, ali tako se otkriva i nešto drugo. Kod gotovo svakog od nas pronalazi se neka “anomalija” (jedna ili više njih), koja se zapravo nikada neće pretvoriti u dokazanu bolest. Već se govori da je to nekakav stalni rezervoar anomalija, različit od osobe do osobe. Ako radite detaljniju analizu krvi, uvijek ćete imati nečega previše ili premalo, iako ste možda savršeno zdravi. Začas vam prilijepe dijagnozu, nove preglede i naramak lijekova. U zamku je lako upasti, ali više o tome sljedeći put.
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]
09.10.2016.
Kako kriteriji dijagnoze povećavaju broj bolesnih?
Izdvojeni članci
Fizioterapeut
Pitanja čitatelja: Što nakon puknuća čašice koljena?
Prije dva dana kćerku mi je udario auto pri čemu je zadobila ozljedu napuknuća čašice na koljenu. Jučer je bila operacija. Što trebamo dalje da bi imala što manje posljedica?
Imam parcijalnu rupturu ukrštenih ligamenata i manju povredu meniskusa, koliko je vremena potrebno da se to zaliječi? I na koji način?