Kada je nešto važno – to zapišemo, zar ne? Upravo ćemo taj princip primijeniti i sada. Uzmite olovku i papir i nabrojite svoje pozitivne osobine – stvorit ćemo dnevnik „Pozitivan Ja“!
U prošlom članku smo govorili o samokritici. Vidjeli smo kako je to kada smo upravo sami sebi najveći kritičar. Kada znamo neku osobu s kojom nam nije ugodno provoditi vrijeme, nekako ju nastojimo izbjegavati. No, kada smo sami sebi najveći kritičari, tu je situacija kompliciranija, jer - ne možemo pobjeći od sebe samih. U prošlom članku smo stavili samokritike pod povećalo i kroz određena pitanja ih preispitali.
U ovom članku ćemo nadograditi spoznaje iz prošlog. No, ovaj put idemo korak dalje – istražit ćemo svoje pozitivne strane.
Za početak, prisjetite se nekoliko svojih kvaliteta i zapišite ih.
Nekim je osobama ovo vrlo teško. Neki od nas mogu razmišljati dulje vrijeme i ne prisjetiti se niti jedne svoje dobre karakteristike. Da je zadatak drugačiji i da zahtijeva nabrajanje nekih mana ili aspekata na kojima trebamo poraditi, to bi već išlo lakše, zar ne?
Da, nekada je teško nabrojati svoje pozitivne strane, no zašto?
Osoba može biti sklona velikoj samokritici te najviše vidi ono što ne posjeduje ili ono što nije dobro na njoj. Možda je osoba većinu života slušala od bliskih osoba kako nije dovoljno dobra te je to postalo mišljenje o njoj samoj.
Također, općenito je u društvu neobično hvaliti se sa svojim postignućima ili sa samim sobom… Nekako se takve izjave često loše prihvaćaju. Možda bi nas nazvali oholima ili bi bili jednostavno ljubomorni – kako to da smo mi uspjeli, a oni nisu?
S druge strane, samokritike su poput norme u svakodnevnom govoru i ljudi se često neće ni osvrnuti kada ih čuju.
Jeste li i vi primijetili slično u vašoj okolini?
Prihvaćanje samoga sebe
Činjenica je da svi imamo neke pozitivne karakteristike, ono u čemu smo dobri te one druge aspekte – na kojima još trebamo raditi.
Ponekada smo previše kritični prema samima sebi pa izgubimo iz vida svoje pozitivne osobine. Ako je tako, sada je vrijeme da ih se prisjetimo...
Dnevnik „Pozitivan Ja“
Kada je nešto važno – to zapišemo, zar ne? Upravo ćemo taj princip primijeniti i sada. Uzmite olovku i papir i nabrojite svoje pozitivne osobine, a kraj svake napišite konkretne primjere iz prošlosti koji potvrđuju da tu osobinu imate.
Na primjer:
- Empatičan/na sam. Dokaz: volontirao/la sam u Crvenom križu
- Primjećujem lijepe stvari. Dokaz: za vrijeme šetnje u prirodi vidjela sam puno jesenskog šarenila i predivnih krajolika
- Kreativan/na sam. Dokaz: osmislio/la sam novi dizajn za dnevnu sobu
- Organiziran/na sam. Dokaz: Isplanirao/la sam mjesečnu potrošnju
Pitanja za pomoć kod prisjećanja:
Što volim kod sebe?
Koje pozitivne karakteristike imam?
Koja su moja postignuća?
Koje sam prepreke nadišao/la?
Koji su moji talenti i vještine?
Što drugi kažu o tome tko sam ja?
Kad bi netko imao iste karakteristike kao i ja, čemu bih se divio/la?
Kako bi me opisao netko tko me voli?
Dodatni savjeti kod izrade liste:
- uzmite koliko god vam treba vremena
- puno bolje je zapisati nego samo „u glavi“ odgovoriti na pitanja
- napišite što više toga – koliko god se možete sjetiti
- ako je potrebno, pitajte vama blisku osobu da vam pomogne u prisjećanju
- pazite na samokritike i na misli poput „ma to nije bitno“ - za neku osobinu ne trebate 100% vremena biti takvi jer to je nemoguće
- dobro je redovno ponovno i ponovno čitati ispunjene tablice kako se informacije slegnule
Održavanje slike „Pozitivan Ja“
Ako ste imali poteškoća sa zapisivanjem svojih pozitivnih karakteristika, dobro je nastaviti s pisanjem ovog dnevnika na dnevnoj bazi. No, umjesto da se prisjećate dokaza koji potvrđuju karakteristiku iz prošlosti, nalazite dokaze u sadašnjosti. Za svaki dan u tjednu, napišite barem po tri primjera pozitivnih osobina koje ste prepoznali u situacijama toga dana i potkrijepite ih dokazima odnosno situacijama koje to potvrđuju.
Kroz stvaranje dnevnika „pozitivan ja“ radimo na izgradnji samopoštovanja i samopouzdanja. Ako smo inače skloni samokritici, ovo je dobra aktivnost za izgradnju slike o sebi koja je pozitivnija / realnija odnosno više uravnotežena.
