Epileptički napadaji mogu se javiti u bilo koje vrijeme i bez jasnog povoda. Međutim, kod mnogih osoba napadaji se javljaju u određeno vrijeme 24-satnog ciklusa ili su provocirani nekim faktorima koji pridonose izbijanju napadaja. Stoga te situacije treba prepoznati, u smislu da su one uvijek prethodile napadaju ili su u nekoj drugoj uzročnoj vezi, kako bi se eventualno napadaj mogao izbjegavanjem te iste situacije preduhitriti. Najvažniji čimbenici koji mogu provocirati epileptičke naopadaje su: neredovito uzimanje lijekova antiepileptika, nedostatno spavanje, konzumiranje prevelikih količina alkoholnih pića te veći fizički ili psihički stres. Radna i vozačka sposobnost Ocjena radne i vozačke sposbnosti bolesnika s epilepsijom u domeni je neurologa.. Kod ocjene radne sposobnosti bolesnika s epilepsijom u obzir se uzima vrsta i učestalost napada, promjene u EEG-u, cirkardijalni ritam (dnevno budni-noću spavamo) i vrsta posla koju bolesnik obavlja. Ocjena je u pravilu individualna za svakog pojedinačnog bolesnika. U pravilu se nastoji bolesniku omogućiti normalan život i rad. Poslije epileptičnog napada obično je dostatna pošteda od posla tijekom 1-2 dana. Međutim, u pojedinim slučajevima bolesnik s epilepsijom postaje radno nesposoban, a kod ocjene uzima se obzir klinički oblik napada (grand mal, parcijalni kompleksni napadi ili kombinacija), učestalost napada (najmanje 2 napada u mjesec dana pretežito po danu), specifične EEG promjene, psihičke promjene verificirane nalazima psihijatra I psihologa ili ako nije postignuta kontrola napada kroz razdoblje od najmanje 3 godine. Smatra se da je za bolesnika s epilepsijom kontraidiciran noćni rad te rad u smjenama te da nisu spoosbni za rad na visni, pored vatre, vode, električnih uređaja kao i za rad na tekućoj traci. I još neke praktične upute … - osigurati radno mjesto gdje u slučaju krize svijesti ne može ugroziti svoj ili tuđi život ili nanijeti veću materijalnu štetu (izbjegavati rad na visini, pored vatre, rad na traci), te upoznajte ljude s kojima radite s mogućnošću pojave vašeg napadaja i kako vam mogu tada pomoći, koga pozvati… - izbjegavati uporabu alkoholnih pića - uvijek si omogućiti redovan san jer deprivacija /izostanak/ spavanja može provocirati izbijanje napada. U slučaju izostavljanja jedne doze antiepileptika potrebno ju je dodati sljedećoj dozi. Uvijek se preporuča tuširanje, a ne kupanje u kadi, izbjegavajte grijalice oko sebe koje se mogu prevrnuti, penjanje na stolice ili ljestve, pušenje i paljenje kada ste sami.. - potrebno je izbjegavati pojedine sportske aktivnosti (ronjenje, skijanje, jedrenje, alpinizam), nikada ne plivati sam, izbjegavati sportove gdje su česti udarci u glavu (npr. boksanje) - preporuča se uvijek sa sobom imati temeljnu medicinsku dokumentaciju - kod prve pomoći bolesniku s epileptičnim napadom potrebno je zaštititi bolesnika od povrede, nakon napada ga okrenuti u bočni položaj kako ne bi došlo do ugušenja jezikom, po potrebi izvadi iz usta protezu - ukoliko se napadi ponove više od dva puta ili bolesnik ne dolazi k sebi dulje vrijeme poslije napada bolesnika uputiti u bolnicu.