Karijes automobilus

Vjerojatno ovu složenicu iz naslova nećete pronaći ni u jednom latinskom rječniku, ali ona postoji u praksi. Riječ je o hrđi koja napada naše (starije) automobile. Nije da hrđa ne voli papati nove limove, ali joj je put do njih otežan, da ne kažemo skoro nemoguć. U brdu novih tehnologija i dostignuća, proizvođači automobila takmiče se i u tome tko će dati veći broj godina garancije na prohrđavanje.

Počelo je stidljivo s dvije godine, koje su dali japanci, da bi danas dvanaest godina bilo skoro pa normalno. Sav štos je u tome da auti više klase imaju gotovo kompletnu karoseriju od aluminija, a on jednostavno ne može zahrđati. Zaštita novijih modela je dakle došla do savršenstva, ali što ćemo s našim vozilima koje smo kupili još u prošlom sistemu.

Mada su tehnički pregledi rigorozni i hrđav auto ne dobiva prolaznu ocjenu, tu i tamo se netko prošverca tako da rupe u karoseriji pokrpa plastikom, a pod premaže debelim slojem zaštitne mase. No, ne zavaravajte se kontroloru na tehničkom, dovoljan je mali magnet da bi otkrio vašu podvalu, jer tamo gdje nema metala, tj. lima, magnet ne hvata. Sve je dobro dok je rupa u blatobranu na nekom nevažnom mjestu, to bi mogli nazvati estetskom hrđom, ali ako do propadanja lima dođe na važnim spojevima karoserije, i na dijelovima koji nose ovjes, ta pojava može biti uzrok tragedije.

 Sva se vozila prije prve proizvodnje testiraju udarcima o metalne blokove sa svih strana i dobiju se neki rezultati koji garantiraju određenu sigurnost putnika. Međutim kod automobila zahvaćenih hrđom, sve teorije i rezultati padaju u vodu, nestaju predviđene zone gužvanja lima, tako da putnici lako stradaju, jer se lim deformira kao papir.

 Ako bi htjeli pravilnu definiciju hrđe ili korozije, onda bi rekli da je to djelovanje zraka, vode, zemlje, soli ili kiselina na metal pri čemu dolazi do njegovog oštećenja. Iz navedenog je lako zaključiti da su najugroženiji automobili koji puno voze po soli, parkiraju na obali mora, ali i oni iz jačih industrijskih središta.

 Vlaga iz zraka je ta koja pospješuje hrđu. Kad je ona stopostotna, javlja se magla, a hrđa radi sto na sat, sve do njene šezdeset postotne prisutnosti. Kad postotak vlage padne ispod šezdeset posto, tada se ne očekuje pojava hrđe, ali sve površine koje su prije zahvaćene tim metalnim karijesom i dalje su u opasnosti jer se u njima stalno odvija kemijski proces nagrizanja. I temperatura utiče na brzinu propadanja metala zahvaćenih tim neprijateljem. Što je ona veća, hrđa brže napreduje, a eksperimentima je dokazano da se skoro i ne javlja ispod nula stupnjeva. Na sve navedeno ne možete utjecati, ali kad se vratite s posoljenog puta ili vas je nakon silaska s trajekta zapljusnulo more, ne čekajte. Trk u praonicu automobila gdje imaju i podno pranje. Nakon toga možete biti sigurni da sol nije ostala uvučena u najzabitijem dijelu automobilskog lima iz kuda će cijelo vrijeme rovariti i na kraju pokazati svoj rezultat - rupu.

 U razvijenim zemljama postoje uređaji za snimanje korozije koji sliče detektorima metala kroz koje prolazimo na aerodromima ili u važnijim ustanovama. Kada auto prođe kroz njih, na ekranu se pojavi njegova slika s obilježenim mjestima nastanka hrđe i izračunamo postotak obzirom na cijelu površinu lima. Vještaci koriste i male kamere, identične onima iz kirurgije kojima dopiru u unutrašnjost duplih limova bez da se lim sječe. Vi koji ste nedavno kupili auto, pa vam u servisnoj knjižici piše da je garantni rok za hrđu toliko i toliko godina, odahnite i recite jedna briga manje, a ostali đir po drogerijama i prodavaonicama boja i lakova kako bi idući četvrtak bili spremni za akciju zaštite od karijes automobilus.