Vlasnici pasa nerijetko zamjene kašalj za povraćanje jer kod suhog, nadražajnog kašlja može doći do izbacivanja želučanog sadržaja.
Kašalj je čest simptom
bolesti sa kojim se srećemo kod pasa, ali još češće kod mačaka kao i kod sasvim
malenih mačića.
Vlasnici pasa nerijetko
zamjene kašalj za povraćanje jer kod suhog, nadražajnog kašlja može doći do izbacivanja
želučanog sadržaja. Tako se može dogoditi da pristupimo psu kao pacijentu kod
kojeg je osnovni simptom povraćanje, te nas takav podatak može zavesti na
potpuno krivi put pri postavljanju dijagnoze. Zbog toga je vrlo važno da
dobijemo točne anamnestičke podatke.
Ponekad je potrebno
imitirati zvukova kašljanja i povraćanja kako bi vlasnicima olakšali opisivanje
simptoma, što za laika nije nimalo jednostavan posao. Djeluje komično, ali
smatram da je vlasnicima tako značajno lakše procijeniti koji zvuk više sliči
simptomima njihovog ljubimca. Vrlo često ćemo u anamnezi čuti podatke o tome
kako je pas jeo kosti ili ribu te je kašalj započeo nakon toga. Iako su
najčešće kašalj i kosti nepovezani, svakako treba uzeti u obzir i mogućnost
stranog tijela negdje u području grla ili usne šupljine.
Kašalj, posebno suh
kašalj, vrlo je neugodan za macu i psa a isto tako i za vlasnika. Uzroci kašlja
mogu biti vrlo različiti dijelimo ih u nekoliko osnovnih kategorija: upalne
bolesti, neoplazije, kardiovaskularne bolesti, alergije, traume i parazitarna
oboljenja.
Pregledom bolesne
životinje ustanoviti ćemo da li su prisutni još neki simptomi osim kašlja kao
što su izostanak apetita, povišena tjelesna temperatura, iscjedak iz očiju i
slično. Osnovni dio pregleda pacijenta koji kašlje jest auskultacija pluća i
srca kao i područja bronha i dušnika. U nekim slučajevima potrebna je daljnja
obrada koja uključuje rtg pluća te laboratoriujske nalaze krvi. Dob pacijenta
usmjerava nas u samom začetku pregleda jer je mnogo vjerojatnije da ćemo se sa
malignim oboljenjem ili kardiovakularnom patologijom sresti kod pacijenata koji
su u trećoj životnoj dobi.
Kod mladih pasa i posebno
kod mačaka uglavnom se srećemo sa infektivnim i parazitarnim oboljenjima. U
svakom slučaju kašalj koji traje duže od 24 sata dobar je razlog za posjet
veterinaru.
Jedan od važnih podataka
koji će veterinar zatražiti od vas jest da li pas ili maca kašlju u mirovanju
ili samo kada se uzbude, pa nije loše da obratite pažnju na to kako biste mogli
dati što više informacija.
Prve korake uvijek možete poduzeti sami. Pas koji kašlje mora mirovati, što znači da šetnje treba minimizirati, tj. prošetati samo toliko koliko je potrebno da se obavi nužda. Svakako izbjegavajte bilo kakvu ogrlicu, posebno davilicu jer će ona dodatno podražiti dušnik i grlo. Najbolje bi bilo koristiti oprtače (ormicu) dok se kašalj ne smiri. Pomoći će i ovlaživanje zraka u stanu, a u posljednje vrijeme preporučujemo i inhalaciju u dogovoru sa vašim veterinarom.
