The China Study je 900 stranica debela knjiga, u kojoj su analizirani prehrambeni običaji kineskog stanovništva. I povezanost sa zdravstvenim problemima. Ovo djelo ima ogromnu važnost, zato što se prehrana Kineza u mnogočemu razlikuje od prehrane u zapadnom svijetu. Barem kod seoske populacije, gdje je utjecaj „zapadnog obilja“ još uvijek zanemariv. Tu je i provedeno istraživanje. U strukturi prehrane kineskog stanovništva masnoće čine 14%, a bjelančevine 9% (meso, mlijeko i jaja čine tek desetinu svih unesenih bjelančevina). Amerikanac pojede više od dvostruko masnoća i gotovo 50% više bjelančevina, većinom životinjskog porijekla. Dakle, može se reći da je američka hrana izrazito masna i prekrcana životinjskim bjelančevinama. Uz to, biljna hrana kineskog seljaka je cjelovita i nerafinirana, dodavanje masnoća u hranu gotovo je zanemarivo, a slatkiši i druge industrijske poslastice (nazovi-hrana, gdje se sastojci teško i izgovaraju) skoro su nepoznati. Možda iznenađujuće, ali Kinez, u prosjeku, pojede VIŠE kalorija od Amerikanca. Zašto su onda Amerikanci debeli, a Kinezi nisu? Vrlo jednostavno, KVALITETNA BILJNA HRANA NE DEBLJA. A što je sa zdravljem? Neću reći da u Kini caruju med i mlijeko. Sirotinjske bolesti zbog nedostatne prehrane i niskog životnog standarda sigurno su tu i tamo prisutne. No, ZATO SU BOLESTI OBILJA, KOJE NEMILICE KOSE NA ZAPADU, U KINI VRLO RIJETKE. Tu pogotovo mislim na rak, srčane bolesti i dijabetes. Rak dojke je u Americi 5 puta češći, a krvožilne bolesti 17 puta češće nego u Kini. SAMO TE DVIJE BOLESTI UBIJU DVIJE TREĆINE STANOVNIŠTVA ZAPADNOG SVIJETA. Ovako ogromne razlike očito nisu slučajne. Znanstvenici su provjeravali mnoge čimbenike zdravlja (podneblje, pušenje, način života, vrsta prehrane, kvaliteta hrane...) i utvrdili su da je NAJVAŽNIJI BIOMARKER (pokazatelj mogućnosti za razvoj bolesti) ZA BOLESTI OBILJA UKUPNI KOLESTEROL U KRVI. Povećani rizici visokog kolesterola ne odnose se samo na rak, infarkt i dijabetes, već i na Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, artritis i osteoporozu. Istina je, o utjecaju kolesterola danas postoje oprečna mišljenja, ali studija, o kojoj je ovdje riječ, previše je ozbiljna, da bi je smjeli zanemariti. Vidjet ćemo, pristup je specifičan. Statistička povezanost između kolesterola i suvremenih bolesti još ne znači da je kolesterol, sam po sebi, krivac. Visok kolesterol stvara hrana životinjskog porijekla. Naravno, kolesterol u normalnim okvirima ima životnu važnost. (SVE potrebne količine stvaraju se u jetri, što znači da je dodatni unos bespotreban.) Što je uopće normalno pomalo je diskutabilno... Referentne vrijednosti za kolesterol nisu svuda jednake. Recimo, U AMERICI SE TOLERIRAJU STANJA, KOJA SE KOD NAS LIJEČE. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, vrijednosti iznad 5,2 mmol/l označavaju rizično stanje, što je kod nas prisutno kod POLOVINE STANOVNIŠTVA. Samo za usporedbu, raspon izmjerenih vrijednosti kod kineskih seljaka je između 1,8 i 4,4 mmol/l. Prema analizi Castellija, MOGUĆNOST INFARKTA GOTOVO NESTAJE NA RAZINAMA KRVNOG KOLESTEROLA ISPOD 4 mmol/l. Vrijednosti između 4 i 5,2 , koje se u Hrvatskoj smatraju sigurnima, ODGOVORNE SU ZA 35% SVIH SRČANIH NAPADA. Stoga je malo neobično kada neki liječnici upozoravaju da vrijednosti ispod 4 nisu zdrave. Ti isti liječnici zacijelo ne mogu objasniti zašto je smrtnost upravo tada na mnogim razinama bitno manja. U sljedećem broju: Masti pod povećalom. Vegetarijanstvo na zapadni način. Povećana reprodukcija kao vjesnik smrti.