Jedna ne tako rijetka situacija, od prije nekoliko dana, podsjetila me da općepoznate stvari možda i nisu tako poznate kao mi se čini. Naime, jedan je čovjek zatražio pomoć 48 sati nakon što je uganuo gležanj. Pri pregledu su bile vidljive specifične ljubičaste mrlje na koži, tako svojstvene za promrzline. Na moje pitanje je li stavljao led na ozlijeđeno mjesto, odgovorio je potvrdno, kao što je potvrdno odgovorio i na pitanje je li koristio tzv. krio-sprej (sprej za hlađenje). Bilo je posve jasno da je sprej primjenio posve neispravno, preblizu koži i na taj je način doslovce «spalio» površinski sloj. Ništa strašno, jer će se koža regenerirati. Ali umjesto da si pomogne smanjiti bolove, on ih je i povećao. Dakle krioterapija, odnosno uopće hladna terapija, koristi se kod akutnih ozljeda kod kojih se očekuje ili je već nastao krvni ili limfni otok. Ta ista hladnoća, ako je primjenjena pravilno, smanjiti će i usporiti nastajanje otoka, te će isto tako smanjiti bolove koji prate ozljedu. No, rijetko se leda laćamo na pravi način. Obično učinimo više štete no koristi. Pa u tom smislu tek nekoliko savjeta: l Izbjegavajte sprejeve svih vrsta i sorti. Ono što vidite da čini fizioterapeut na nogometnoj utakmici, samo je mali dio priče. Hladni sprejevi su vrlo slabo djelotvorni, u najboljem slučaju malo pothlade najgornji dio kože (ozljeda se događa u dubljim tkivima), a i možete se ozlijediti kada u silnom nastojanju da si što prije pomognete sprejate preblizu koži. Osobno mislim da ti kriosprejevi uopće ničemu niti ne služe, no neki se kolege neće složiti s tim, pa neka to ostane samo moje mišljenje. l Nemojte se pri uganućima i drugim udarcima hvatati prve smrznute stvari iz frizera. Meso, grašak, goveđi gulaš, krompir i ostale džidže postavljene na kožu mogu izazvati promrzline i na taj način pojačati upalu umjesto da je smanje. Razlog tome je činjenica da je površina svih tih smrznutih santi debelo ispod -10°C, te se one lijepe za kožu. Postavljena krpa ispod njih će pomoći da ne naškode, ali je tada intenzitet hlađenja preslab, pa opet ništa učinili niste. Najbolje je uzeti nekoliko kockica leda iz ledomata ili kućnog kalupa za led, istresti ih u najlon vrećicu i tako pripremljeni oblog postaviti direktno na kožu. Kako se kocke lagano tope, održavaju stalnu temperaturu od oko 0°C, koja je idealna za cilj kojem težimo, a bez rizika za promrzline. l Ledeni oblog držati do 10 minuta, nikako duže, a zatim ga odstranite i povijte uganuti zglob ili udareno mjesto elastičnim zavojem. Nakon sat do dva ponovo stavite led i tako više puta tijekom dana. Ovaj recept pokazao mi se najboljim pri uganućima. l Izbjegavajte danas jako popularne gel-pakove. Ili ako su vam dragi, ne stavljajte ih u frizer, već u frižider, tako da se ohlade na temperaturu od cca 4°C, a ne niže. Tako pripremljeni oblog možete direktno staviti na ozlijeđeno mjesto. l Ako je u pitanju uganuti skočni zglob, možete pripremiti i ledenu kupku. U posudu stavite hladnu vodu i istresite nekoliko kockica leda, te ozlijeđeno stopalo uronite u vodu do iznad kičica. Prednost ove metode je da se jednakomjerno rashlađuje cijela ozlijeđena površina, a nogu možete držati zaronjenu i više od 15 minuta. Sve u svemu, ledena terapija je ipak način liječenja, što znači da kod nestručne primjene može i škoditi. S druge strane, ona spada u prvu pomoć kod mnogih sitnijih ozljeda zbog kojih se u pravilu ne traži liječnički pregled ili savjet. Stoga, ne preporučam eksperimentiranje. Oblog od kockica leda u najlon vrećici, kao najjednostavniji, bit će od najveće pomoći ako se pridržavate navedenih uputa za uporabu.