Živim u Sloveniji. Imam vikendicu u Hrvatskoj. Susjed mi je javio da mi je olujna bura koja je puhala pred nekih tridesetak dana oštetila krov. Kako zbog ograničenja vezanih uz koronu ne mogu otići do vikendice, štetu nisam još vidio ni procijenio ni prijavio osiguratelju u Hrvatskoj, kod kojega sam osigurao vikendicu od požara i oluje. Koliko iznosi po hrvatskom pravu rok za prijaviti štetu osiguratelju i otkad se računa? Ako sam ga propustio kakve su posljedice?

 

Poštivanje rokova jedna je od bitnih sastojnica svakog ugovora, pa tako i kod ugovora o osiguranju postoje rokovi kako za osiguratelja, tako i za osiguranika. Zakon o obveznim odnosima u čl. 941. st.1. određuje da je osiguranik dužan obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog slučaja (štetnog događaja) u roku od tri dana otkad je to saznao. Tu odredbu ponavljaju svi uvjeti osiguranja, jer je ista kogentne/prinudne prirode. Svrha ove odredbe jeste disciplinirati osiguranika kako bi pravovremenom prijavom štetnog događaja svom osiguratelju omogućio normalno odvijanje postupka otklanjanja štete i isplate osigurnine.

Dakle, radi se o roku koji se računa od dana kad je osiguranik saznao da je nastupio osigurani slučaj, konkretno oluja i šteta. Način na koji je osiguranik saznao za nastup osiguranog slučaja nije bitan. Tako i obavijest susjeda o nastaloj šteti na vikendici čini izvor saznanja osiguranika za nastup osiguranog slučaja. Rok od tri dana računa se od primitka te obavijesti. Rok se mogao ispoštovati i osiguratelju prijaviti štetni događaj bilo kojim sredstvom: e-mailom, faksom, telegramom, poštom, telefonom i sl. Danas su mogućnosti komunikacije doista velike, pa je vrlo lako ispoštovati obvezu prijave štete u roku od tri dana. Prijava se može podnijeti i prije nego se utvrdi što je oštećeno. To će se utvrditi u postupku kojega osiguratelj pokreće nakon prijave štete. Ipak, propisani rok od tri dana je samo tzv. opominjući rok, a nije prekluzivni. To znači da osiguranik propustom ovoga roka za prijavu štete ne gubi pravo iz ugovora o osiguranju. Ipak, ukoliko ne izvrši prijavu u roku od tri dana, može doći u situaciju da odgovara osiguratelju za štetu koja mu je zbog propusta ovoga roka nastala (st.2. čl. 941. Zakona o obveznim odnosima). U slučaju našeg čitatelja to bi mogla biti šteta koja se zbog propusta roka prijave povećala uslijed, recimo, nove olujne bure. Ako se to dogodi, osiguratelj će novonastalu (veću) štetu odbiti.