Tek onaj dio energije koji se stvarno troši na zadovoljenje toplinskih potreba zgrade/stana je dio na koji se može utjecati promjenom energetskog razreda




Dva slična stana u istoj zgradi imaju isti energetski razred, a različitu troškove i potrošnju energije i vode. Ili dva stana plaćaju slične troškove za energiju, a imaju različite energetske razrede. Da li je nešto pogrešno izračunato ili su pogrešne početne pretpostavke?

Definitivno je pogrešna početna pretpostavka. Ukupna potrošnja energije i vode nije u direktnom odnosu sa energetskim razredom. Energetski razred stana/zgrade iskazan je kroz specifičnu godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje za referentne klimatske podatke (kWh/m2). Ovaj podatak je definiran Pravilnikom i načinom izračuna.

Ukupna potrošnja energije prije svega, kroz energetski pregled, mora se razdijeliti na dio energije za zadovoljenje toplinskih potreba, a ostatak za „tehnologiju“ zgrade/stana (potrošnja za hlađenje, kućanske aparate, pripremu potrošne tople vode, rasvjetu, ostale uređaje...). 

Tek onaj dio energije koji se stvarno troši na zadovoljenje toplinskih potreba zgrade/stana je dio na koji se može utjecati promjenom energetskog razreda (kao posljedica primjena mjera energetskog poboljšanja vanjske ovojnice ili vanjske stolarije).

Primjer, ukoliko se korisnik grije na „struju“ i račun mu u zimskom mjesecu iznosi npr. 800 kn, a primjenom mjera energetske učinkovitosti, koje će za posljedicu imati promjenu energetskog razreda, ustanovljeno je da će štedjeti 40% energije, njegova ušteda će iznositi 40% uštede od onog dijela električne energije koja se koristi za grijanje. 

U energetskom pregledu je ustanovljeno da se mjesečno (u periodu grijanja) npr. koristi 35% energije za ostalu potrošnju. To znači da se 65% energije, odnosno 520 kn, troši na grijanje i poboljšanjem izolacije, odnosno promjenom energetskog razreda može se očekivati ušteda od 210 Kn, uz nepromijenjen način ponašanja korisnika. Također se može očekivati i dio ušteda (ukoliko korisnik posjeduje sustav hlađenja) u ljetnom periodu.

Dalje je vrlo lako izračunati kolike bi bile uštede na godišnjem nivou, odnosno kada se može očekivati povrat ulaganja u mjeru obnove vanjske ovojnice ili zamjene vanjske stolarije.
Uštede energije i novaca na ostalim kućanskim uređajima rezultat su dugoročnog planiranja i najčešće se odvijaju kroz zamjenu nakon isteka vijeka rada, kvara ili jednostavno kupnjom modernijeg i dizajnerski željenog uređaja.