Skriveni antibiotici odavno se nalaze u prehrambenom lancu. Čak su otkriveni u krumpiru, salati, kukuruzu i kupusu kada se povrće tretiralo gnojem tretiranih životinja
Kako je ovaj svijet različit… Neki smatraju da su antibiotici najvažnije otkriće u medicinskoj povijesti, dok drugi dokazuju da su ti isti antibiotici glavni krivci za mnoge bolesti, što će nas sve na kraju stajati glave. Čak ni isprazne priče o pretjeranoj upotrebi uopće ne djeluju iskreno. Prije bezobrazno, nego edukativno. Oni koji pišu plakate o pretjeranoj upotrebi antibiotika u praksi rade nešto sasvim drugo. Upravo počinje sezona jesensko-zimskih infekcija, kada potrošnja skače do neba. Činjenica da postoji sredstvo koje može pomoći kod škripućeg grla ili suznih očiju zamagljuje svaki strah od mogućih posljedica. Ono što će uslijediti valjda neće biti tako strašno… Možda neće.
Navest ću samo nekoliko karakterističnih potencijalnih opasnosti. Recimo, streptomicin može izazvati respiratornu paralizu, a kod vrlo male djece može dovesti do kome. Tetraciklini (koji se koriste, između ostalog, za liječenje akni) mogu oštetiti jetru te izazvati sljepoću. Kod štakora izazivaju rak. I to nije jedina grupa antibiotika s kancerogenim potencijalom.
Iako se kloramfenikol inače koristi za liječenje vrlo teških infekcija (npr. bakterijski meningitis, kolera i sl.), prisutan je i kao aktivni sastojak kapi ili masti za oči, a nešto od toga može se dobiti i bez recepta. Korištenje ovog antibiotika može dovesti do gluhoće, ali djelovanje na koštanu srž još je razornije i ponekad završava smrću. Na podugačkom popisu nus-pojava navedena je i leukemija.
Tragikomično kod antibiotika je što rješavanjem jedne infekcije često potičete drugu, obično još gore prirode. Selektivnost kod antibiotika je problematična, što podrazumijeva velike promjene oko bakterijske strukture u crijevima. Otpornije bakterije će se dodatno namnožiti, a njihova brojnost će stvoriti nove bolesti. Zaraza Clostridium difficile glavna je infektivna bolest, koju uzrokuju antibiotici. (Prisutna je kod svakog desetog bolničkog pacijenta.) Naravno, tretira se još jačim antibioticima.
Skriveni antibiotici odavno se nalaze u prehrambenom lancu. Koriste se za poticanje rasta i liječenje domaćih životinja. Iako se na to (navodno) pazi, ostaci antibiotika (u većoj ili manjoj mjeri) gotovo redovito su prisutni u mesu i mesnim proizvodima. Čak su otkriveni u krumpiru, salati, kukuruzu i kupusu kada se povrće tretiralo gnojem tretiranih životinja.
Zagađenja vodoopskrbnih sustava već su postala uobičajena. Hoću reći, cijelu planetu smo zatrovali antibioticima. Liječimo se i kada smo bolesni i kada nismo, a ukupno apsorbirane doze daleko su od malih.
Za kraj, nadam se da već znate da su i cjepiva jedan od skrivenih izvora antibiotika. Doza streptomicina ili neomicina uz svaki ubod. Ali, sve je u dobroj namjeri, odnosno za naše dobro. Barem tako kažu.
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]
