KOLONOSKOPIJA je kao i gastroskopija dijagnostičkoterapijski postupak koji omogućava specijalisti endoskopičaru (internisti ili kirurgu) da pregleda sluznicu debelog crijeva. Kako je riječ o specijalističkom pregledu obično se vrši u bolnicama ili posebno opremljenim ordinacijama za ovakve postupke (uglavnom privatne poliklinike). ZAŠTO UČINITI KOLONOSKOPIJU? Najčešći i najalarmantniji simptom je svakako krv u stolici. Pogrešno je pacijenta uputiti na rektoskopiju kojom se potvrđuje sumnja na hemoroide. Naime tumorska patologija je nažalost sve učestalija i kod mlađe populacije, tako da je rektoskopija opsolentna dijagnostička pretraga. Vrlo je hrabro potpisati definitivnu dijagnozu samo na osnovi nalaza rektoskopije. Isto tako simptomi koji upućuju na upalnu bolest debelog crijeva, otklanjanje polipa (dobroćudne izrasline), kontrola nakon operativnih zahvata na debelom crijevu ili druge promjene (npr: divertikuloza) također su indikacija za kolonoskopiju. KAKVA JE PRIPREMA POTREBNA? Da bi se kolonoskopija učinila debelo crijevo mora biti prazno. Priprema se može učiniti na 2 načina. Čišćenje uz pomoć aparata za kolon hidroterapiju nakon čega je potrebno odmah učiniti pretragu jer će peristaltika ponovo ispuniti početni dio debelog crijeva ukoliko se predugo čeka na pregled. Priprema se može učiniti i čišćenjem uz sredstva za čišćenje i dijetnim režimom tijekom zadnja 3 dana prije pregleda što je za starije pacijente, a i dijabetičare poprilično iscrpljujući i otežani način pripreme. Svakako treba napomenuti doktoru prije pregleda koji se lijekovi uzimaju pogotovo ako su u pitanju dijabetičari te pacijenti koji su uzimali ili uzimaju lijekove koji usporavaju zgrušavanje krvi. Druge uobičajene terapije nije potrebno prekidati. Dobra priprema te strpljiv i spretan endoskopičar su osnovni čimbenici za kvalitetan nalaz. ŠTO SE MOŽE OČEKIVATI TIJEKOM KOLONOSKOPIJE? Kolonoskopija je neugodan i često bolan pregled kojega ponekad nije moguće učiniti (anatomske promjene, priraslice koje knikaju crijevo ili upalne stenoze). Zbog toga u našoj ustanovi, Specijanoj bolnici Liganj, ovaj pregled radimo uz sedaciju tj. uspavljivanje, a uz nadzor anesteziologa. Kolonoskopija uz sedaciju je puno zahtijevnija za endoskopičara. Bolnost kod nesediranog pacijenta je najbolji pokazatelj pretjerane agresivnosti dijagnostičara, a i eventualne komplikacije. Isto tako promjena položaja, koja je često potrebna tijekom pregleda, poprilično je otežana u uspavanog pacijenta, pogotovo kada se radi o težoj osobi. Zbog toga je kolonoskopija uz sedaciju skuplja. Sam pregled traje između 15 i 60 minuta, ali ga priprema i postsedacijsko razdoblje produžuju za 1-2 sata (kolon hidroterapija dodatno). Sve sumnjive promjene moraju se patohistološki analizirati, pogotovo polipi koji se nađu tijekom pregleda. Većina endoskopičara odstranjuje sve polipe veće od 5 mm jer kancerogeni rizik raste s njihovom veličinom. Manje polipe potrebno je pratiti te analizirati jer po samom izgledu nije moguće predvidjeti histološki nalaz. ŠTO NAKON KOLONOSKOPIJE? Osjećaj nadutosti može biti izražen, zbog upuhivanja zraka za vrijeme pregleda mogući su neugodni grčevi. Nakon pregleda nije preporučljivo raditi taj dan niti voziti osobni automobil. Liječnik će detaljno objasniti nalaz te terapiju ako je potrebna. Konačna dijagnoza i terapija zbog nesigurnog nalaza ponekad mogu biti odgođeni do nalaza biopsije (ako je rađena - obično za nekoliko dana). KOJE SU MOGUĆE KOMPLIKACIJE? Kolonoskopija kao i gastroskopija te biopsija, općenito su sigurni postupci te su komplikacije izuzetno rijetke. Produženo krvarenje i perforacija nakon biopsije ili polipektomije su rijetke ali ozbiljne komplikacije. Iskusni endoskopičar može zaustaviti krvarenje i tijekom samog pregleda. Perforacija (probijanje organa) se mora zbrinuti kirurški, danas moguće i minimalnoinavzivnim postupkom. Iako su opisani radovi s uspješnim endoskopskim zbrinjavanjem perforacija to još ipak nije rutina, a i kontroverzni su stavovi. Reakcija na sedative i anestetike je isto moguća, kao i lokalna reakcije na mjestu davanja lijeka. Bitno je prepoznati rane simptome kako bi se pravovremeno reagiralo (na što vas mora upozoriti doktor koji će vas pregledavati). NAPOMENA! Ovaj članak ne može zamijeniti pregled kod liječnika te nije preporučljivo da na osnovi pročitanog donosite zaključke o potrebi kolonoskopije pogotovo ako imate neke od navedenih simptoma. Ukoliko imate bilo kakva pitanja o potrebi za kolonoskopijom, njenim indikacijama, drugim alternativnim pretragama, cijeni pretrage, potrebe za sedacijom ili druga pitanja vezana iz ovog područja, slobodno nam se obratite.