U pitanju su jednofazni i trofazni motori, transformatori, prigušnice, fluo rasvjeta itd. koji tijekom svoga rada iz električne mreže povlače, pored aktivne snage koja se pretvara u koristan rad i reaktivnu (jalovu) snagu koja se koristi za stvaranje magnetskog polja.
Tema je interesantna kod većih potrošača, jer kućanstva ne plaćaju, odnosno ne obračunava im se jalova komponenta električne energije.
O čemu je riječ? To je dio utrošene energije koji se ne pretvara u koristan rad, već je potreban za stvaranje magnetnih polja električnih uređaja. U pitanju su uređaji tipa jednofazni i trofazni motori, transformatori, prigušnice, fluo rasvjeta itd. koji tijekom svoga rada iz električne mreže povlače, pored aktivne snage koja se pretvara u koristan rad i reaktivnu (jalovu) snagu koja se koristi za stvaranje magnetskog polja.
Iako ne vrši koristan rad, reaktivna energija opterećuje prijenosne vodove. Ukupna snaga koja se prenosi vodom je zbroj (vektorski) aktivne i reaktivne komponente i naziva se prividna snaga.
Kao mjere prisustva reaktivne komponente koristi se pojam faktora snage (cos fi) i definiran je omjerom aktivne i prividne snage potrošača.
Maksimalna vrijednost faktora snage iznosi 1, što znači da je prividna snaga jednaka aktivnoj, odnosno da nema reaktivne komponente.
Hrvatska elektroprivreda naplaćuje prekomjerno preuzetu reaktivnu energiju (jedinica kVArh), za količine veće od 1/3 radne energije.
Mjera kojom se smanjuju ili poništavaju troškovi za prekomjerno preuzetu jalovu energiju je ugradnja uređaja za kompenzaciju jalove energije (kompenzirati - odnosno zamijeniti izvor jalove komponente) u vlastitoj mreži.
Kompenzacijom jalove energije ne postižu se samo ekonomski efekti umanjenja troškova za električnu energiju već i:
- Povećanje raspoložive snage
- Smanjenja gubitaka u prijenosnim vodovima
- Smanjenja padova napona
- Povećanje vijeka trajanja opreme
