Osnovne komplikacije šećerne bolesti javljaju se uslijed poremećaja u krvnim žilama i zbog oštećenja živaca /neuropatije/. Oštećenje velikih krvnih žila ugrožava srce, osobito kod srčanih bolesnik i osoba s visokim krvnim tlakom, a mogu izazvati i probleme u cirkulaciji nogu. Promjene na malim krvnim žilama /mikrovaskularne/ osobito su opasne za oči i bugrege. U velikom postotku slučajeva uzrok smrti kod bolesnika koji boluje od šećerne bolesti je SRČANI UDAR, dok je MOŽDANI UDAR uzrok smrti kod 25% bolesnika. Oba tipa šećerne bolesti - tip 1 i 2, ubrzavaju aterosklerozu, proces kod kojega se slojevi žućkastih naslaga kolesterola, masti i drugih čestica nakupljaju na stijenkama arterija. Arterije se sužavaju, krvotok usporava i može doći do začepljenja krvnih žila. Tako nastaje boelst koronarih arterijija /koje opskrbljuju krvlju srce/ i kao posljedica srčani udar /infarkt miokarda/. Kod šećerne bolesti tipa 1 visok krvni tlak je obično posljedica oštećenja bubrega. Visok tlak je također jedan od glavnih uzročnika srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca. Kod 60-70% pacijenata šećerna bolest uzrokuje neuropatiju, oštećenje živaca, osobito osjetilnih. Simptomi su trnci, osjećaj peckanja, koji obično započinje u prstima i zatim se širi na ruke i noge. Bolesnik ponekad ne osjeća bol pa neće osjetiti da je došlo do infekcija ili malih ranica na stopalima. Ovaj problem postaje još veći jer se javalju problemi s cirkulacijom izazvani oštećenjem krvnih žila .Čak imanje infekcije mogu izazazvati povredu dubokih mekih tkiva.. Ponekad je potreban veliki kirurški zahvat, au ekstremnim slučajevima čak i amputacije stopala ili noge. Ranim i pravilnim liječenjem osoba posebno izloženim problemima sa stopalima amputacije se mogu spriječiti u 50% slučajeva. Ako šećerna bolest zahvati autonomni živčani sustav, mogu se javiti patološke promjene u kontroli krvnog tlaka, funkciji crijeva i mjehura, kao i spolnoj funkciji kod muškaraca. Šećerna bolest je glavni uzročnik sljepila kod odraslih u dobi od 20-74 godine. Uslijed dugog trajanja bolesti, a osobito ako nije disciplinirano liječena gotovo kod svih pacijenata sa šećernom bolešću se javlja retinopatija, patološke promjene krvnih žila mrežnice, ali će samo u malom broju slučajeva doći do teškog gubitka vida ili sljepila. Oštećenje mrežnice nastupa kod 50% pacijenata sa šećernom bolešću tipa 1 nakon sedam godina, a nakon 14 godina jalvljaju se kod više od 90%. Bolest bubrega javlja se kod skoro trećine bolesnika koji boluju od šećerne bolesti tipa 1 i osnovni je uzrok invaliditeta i smrti. Rizik pojave ove komplikacije povećava se kod povišenog krvnog tlaka i poremećaja u funkciji urinarnog trakta. Simptomi su oticanje stopala i zglobova, umro i bljedilo kože. Često je oštećenje bubrega nepovratno i mora se liječiti hemodijalizoma. Treba reći da su bolesnici koji boluju od šećerne bolesti podložniji gripi i njezinim komplikacijama, uključujući upalu pluća vjerojatno stoga što ovaj poremećaj neutralizira učinke zaštitnih proteina na površini pluća. Kod osoba koje dugo boluju od šećerne bolesti može se pojaviti perutanje kože, svrbež i sl. Kako spriječiti komplikacije dijabetesa tipa 1? Kod bolesnika koji kontroliraju krvni tlak, redovito posjećuju liječnika i strogo se pridržavaju inzulinske terapije, postotak komplikacija može biti za trećinu manji nego kod onih koji ne poduzimaju ove mjere. Kod intenzivnog liječenja dobivanje na težini je uobičajeno, zbog čega su pacijenti izloženi riziku visokog krvnog tlaka i nezdravih koncentracija kolesterola. Svi, a posebno bolesnici koji boluju od šećerne bolesti trebali bi živjeti zdravim stilom života.