Korijen mrkve često se koristi za izradu ulja koje hrani i njeguje kožu te daje brončani ten.

Kao i kod svakog uljnog macerata, potrebno nam je neko bazno ulje te biljka koju ćemo potopiti u izabrano bazno ulje. Izbor baznog ulja u kojem ćemo macerirati korijen mrkve zavisi od potreba naše kože, stanja kože i financijskih mogućnosti. Pripazit ćemo da izaberemo bazno ulje koje ima male molekule da bi moglo ući u kožu i time ju i nahraniti te sa sobom unijeti i otopljene biljne tvari. Maslinovo ulje ovdje nije najbolja opcija (iako nije i potpuno kriva), jer ima velike molekule, teško ulazi u kožu te se na površini još dugo zadržava masni sloj. Također, hladnoprešano maslinovo ulje samo po sebi ima podosta nizak faktor zaštite od sunca te se on kreće od 6 do 8 SPF jedinica. Sezamovo hladnoprešano ulje ima manje molekule, obiluje mineralima te ima SPF faktor 4-6, makadamija hladnoprešano ulje također ima male molekule i SPF od 6–10, a hladnoprešano ulje suncokreta koje obiluje mineralima i vitaminom E ima SPF slično kao i maslinovo, 4-8.

Skupocjenija ulja (krutine) koja možete koristiti za zaštitu kože i izradu macerata su kakao maslac, sa SPF 6–8 te shea maslac sa SPF od 6–8. Ovdje, naravno, govorimo također isključivo o hladnoprešanim uljima, krutinama. Njihov točan SPF faktor ovisi o podneblju u kojem je biljka rasla, o točnoj podvrsti biljke te o načinu prerade.

Skuplja bazna ulja koja pružaju najveću zaštitu su ulja čileanske maline i čileanskeog lješnjaka sa SPF 25–50 za malinu te 10–30 za lješnjak. To su ulja koja obiluju nezasićenim masnim kiselinama, mineralima i vitaminima, no njihova cijena iznosi u prosjeku od 150 do 230 kuna po jednom decilitru. To nam kod izrade uljnog macerata može izbiti podosta novčića iz novčanika, pogotovo ako znamo da se kod izrade izgubi prosječno 30% ulja jer ostaje zarobljeno u biljnom materijalu koji nakon maceracije bacamo.

Recimo da smo se odlučili koristiti hladnoprešano sezamovo ulje te se pomirili s time da ćemo većinu vremena ostati u hladu i na sunce izlaziti u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Na koji način ćemo od njega napraviti macerat od mrkve koji će nam njegovati kožu, nahraniti je, učiniti elastičnom, koji će potaknuti cirkulaciju kože, pomladiti je, smiriti upalne procese i pojačati tonus?

Za početak ćemo nabaviti ekološki uzgojen korijen mrkve. Ovo je vrlo važno jer bi mrkva uzgojena na umjetnim gnojivima, posipana kemikalijama protiv gnjilenja i klijanja mogla izazvati alergijske reakcije. Korijen ćemo oguliti gulilicom za krumpir, vanjski dio baciti (kao kada ju pripremate za hranu), a ostatak korijena ćemo također naribati u tankim trakicama. Njih ćemo pustiti raširene na papiru da se jedan dan malo posuše. Nakon 24 sata ćemo te trakice sitno narezati škarama i njima rastresito napuniti polovinu staklene tegle. Do vrha tegle ćemo naliti odabrano bazno ulje, dodati 5-10 kapi prirodnog vitamina E koji se koristi za prirodnu kozmetiku te zatvoriti poklopcem. Teglu ćemo staviti na sunce, svakodnevno protresti te nakon 21 dan procijediti. Uljni macerat mrkve, sada intenzivno narančaste boje, spremit ćemo u tamne staklene bočice te koristiti za svakodnevnu njegu, a zavisno od baznog ulja koje smo odabrali i njegovog SPF faktora, koristit ćemo ga i kao ulje za sunčanje na plaži. Koža će biti nahranjena, zbog betakarotena otpornija na sunce te će se ubrzano razviti lijepa brončana boja. Uživajte!