Infekcija korona virusom obično je blage naravi s niskim mortalitetom, no, ako istovremeno dođe do infekcije s parvo virusom, dolazi do oboljenja koje je puno ozbiljnije
Infekcija korona virusom prvi je puta opisana prije tridesetak godina pa možemo reći da se radi se o relativno "novoj" bolesti. Korona virus koji uzrokuje proljev kod pasa vrlo je srodan mačjem korona virusu. U eksperimentalnim uvjetima pasji korona može inficirati mačke i obrnuto, no nije poznato da li se to događa i u prirodnim uvjetima.
Na virus su osjetljivi psi svih starosnih skupina, no klinički simptomi infekcije razvijaju se uglavnom kod štenadi i to najčešće na mjestima gdje se istovremeno nalazi veći broj štenaca.
Virus se izlučuje izmetom, a drugi pas inficira se oralnim putem. Inficirani pas virus izlučuje stolicom desetak dana po infekciji, no zabilježeni su i slučajevi kada je inficirano štene izlučivalo korona virus i do šest mjeseci što može predstavljati problem, posebno u uzgajivačnicama pasa.
Stoga je vrlo važno provoditi pravilnu dezinfekciju svakog prostora na kojem obitava veći broj pasa. Ciljne stanice virusa su epitelne stanice crijevne stijenke.
Dva do tri dana nakon infekcije javlja se proljev koji traje do 3 dana, a da bi se crijevne stanice obnovile nakon infekcije, potrebno je narednih sedam dana.
U iznimnim slučajevima, kod predhodno oslabljene štenadi, proljev uzrokovan koronom može trajati i tjednima.Osim proljeva, može se javiti povraćanje i opća slabost te posljedična dehidracija. Za razliku od parvoviroze, kod infekcije korona virusom krv u izmetu je rijetko kada prisutna.
Infekcija korona virusom obično je blage naravi s niskim mortalitetom, no ako istovremeno dođe do infekcije s parvo virusom, dolazi do oboljenja koje je puno ozbiljnije nego infekcija samo parvom ili samo koronom. Možemo reći da se ova dva virusa udruže i naprave ogromnu štetu na crijevnoj sluznici. Kod ovakve "dvostruke" infekcije smrtnost je vrlo visoka.
Infekcija koronom može biti smrtonosna za oslabljeno štene ili pak ono koje je prebolilo infekciju parvovirusom. Smrtnost je viša što su oboljeli štenci mlađi.
Kod korone inkubacija je vrlo kratka, nakon 1 do 3 dana nastupaju proljev i povraćanje, a virus je vrlo zarazan. Za razliku od infekcije parvovirusom, kod korone obično nemamo nizak broj leukocita u krvnoj slici.
Sekundarne infekcije bakterijama, paraziti ili infekcija drugim virusima mogu značajno produžiti i pogoršati tijek korona viroze.
Protiv korona viroze postoji cjepivo koje pruža zaštitu od kliničke bolesti (ne 100%-tnu), ali ne pruža zaštitu od infekcije . To znači da cijepljen pas može "pokupiti" virus i izlučivati ga u okolinu, ali je manja vjerojatnost da oboli nego ako nije cijepljen.
Svjetski stručnjaci preporučuju da svaki veterinar sam procijeni hoće li klijentu sugerirati cijepljenje ili ne, ovisno o epizootiološkoj situaciji u danom mjestu ili gradu.
Nuspojave kod ovog cijepljenja moguće su kao kod aplikacije bilo kojeg drugog cjepiva.
