Ako je kralježnica osovina cijelog tijela, a eventualni bolovi u njoj onemogućuju bilo kakvo kretanje, onda je koljeno osovina noge i bilo kakav proces u ili na njemu otežava ili onemogućava hodanje. A taj je zglob vrlo ranjiv, bez obzira na činjenicu da je najveći u ljudskom tijelu. Sustav koljena uključuje mnoštvo tetiva i mišića, zglobnu čahuru, meniskuse i čitav niz ligamenata od kojih su najvažniji oni koje zovemo križnima. Oni su smješteni duboko u koljenu i ne mogu se doseći prstima izvana, a osnovna im je uloga ograničiti pokrete u zglobu u smislu rotacije, te u smjeru naprijed- natrag, specijalno u položaju potpune opruženosti koljena, dakle pri stajanju i hodanju. Ali tko je ukrižen? Ligamenti, zglob ili nešto drugo? Pa, sve po malo. Dva su križna ligamenta u koljenu- prednji i stražnji, a nalaze se neposredno jedan ispred drugog. Kada ih gledate sprijeda ili straga oni oblikuju slovo "X", a osim toga i sama vlakna od kojih su sastavljeni križaju se i rotiraju oko svoje osi, pa mikroskopski doista nalikuju konopu. Cilj tako komplicirane konstrukcije jest pojačati njihovu snagu, a smanjiti im veličinu i obujam, otprilike onako kako moderni arhitekti tanahnim armirano betonskim stupovima podupiru velike platoe ili na njih postavljaju višekatnice, a da sve stoji i ne uruši se. No, niti križni ligamenti ne mogu sve sami, a pogotovo ne mogu nositi cijelo tijelo, već služe više kao osigurač pri kretanju, a osnovnu stabilizaciju obavljaju mišići preko svojih tetiva. Da bi se to moglo, važno je da se mišići napnu u pravom trenutku, omoguće kretnju, a zatim opet opuste. Sve se to događa potpuno nesvjesno i mi hodamo, trčimo i skačemo bez znanja o tome što se događa tamo negdje duboko u koljenu sve dok... Ozljede križnog ili križnih ligamenata nisu tako rijetke. Često se događaju prilikom kretnji na koje nismo navikli i pri traumama koje ćemo ovdje preskočiti, jer na njih ne možemo utjecati (na primjer saobraćajne nesreće). A godišnje se događaju dva velika vala njihovih djelomičnih ili potpunih puknuća (ruptura). Jedan je zimski, a povezan je sa rekreativnim skijanjem u koje se upuštaju svi oni koji cijele godine sjede, pa stanu na skije i krenu na spust koji zna završiti u bolnici, a drugi je ljetni i vezan je uz sezonu ljetovanja. No, bez straha, nije plivanje uzrok ozljeda koljena, ono je upravo lijek za njih. Naprotiv, bosonogo hodanje ili kretanje u tankoj i nestabilnoj obući (šlape za primjer) po neravnom terenu, zatim skijanje na vodi, te agresivna vožnja skutera najčešći su uzroci ljetnih ozljeda koljenog zgloba. Jer, cijele godine mišići koji okružuju koljeno navikli su na jednu te istu sliku pokreta, a već i mali trzaj i nespretnost na kakvoj stijeni ili šljunku, skijama ili pri brzom glisiranju može ih naći potpuno nespremne, te se oni neće na vrijeme zategnuti i na taj način fiksirati koljeno. U toj situaciji, sav teret prelazi na ligamete koji mogu i ne moraju biti dovoljno snažni da izdrže silu i ne popuste ili pak sila može biti slabija ili jača od njihove snage. O tim će faktorima ovisiti hoće li doći do ozljede u koljenu, kojeg njegovog dijela i u kojem obimu. Važno je svakako napomenuti da je liječenje kod rupture križnog ligamenta dugotrajno, često zahtjeva vrlo komplicirani operativni zahvat u kojem se nastoji bilo sa umjetnim materijalima ili sa režnjem jedne tetive nadomjestiti uništeni ligament, kojeg nije moguće naprosto zašiti. Za potpuni oporavak nakon operativnog zahvata potrebno je 6 mjeseci, a ponekad i više. Stoga je vrlo važno prilikom raznih ljetnih razonoda i aktivnosti dobro ocijeniti vlastite mogućnosti i sposobnosti, te ne činiti ludosti zbog kojih ćete se na jesen, a možda i zimu družiti sa liječnicima i fizioterapeutima. Pretpostavljam da većini dobar provod ne uključuje "ljude u bijelom", osim možda u vrijeme karnevala, a on je daleko.