No, niti križni ligamenti ne mogu sve sami, a pogotovo ne mogu nositi cijelo tijelo, već služe više kao osigurač pri kretanju.


Ako je kralježnica osovina cijelog tijela, a eventualni bolovi u njoj onemogućuju bilo kakvo kretanje, onda je koljeno osovina noge i bilo kakav proces u ili na njemu otežava ili onemogućava ho­danje. A taj je zglob vrlo ra­njiv, bez obzira na činje­nicu da je najveći u ljudskom tijelu.

Sustav koljena uključuje mnoštvo tetiva i mišića, zglo­bnu čahuru, meniskuse i čitav niz ligamenata od kojih su najvažniji oni koje zovemo križnima. Oni su smje­šteni duboko u koljenu i ne mogu se doseći prstima iz­vana, a osnovna im je uloga ograničiti pokrete u zglobu u smislu rotacije, te u smjeru naprijed- natrag, specijalno u položaju potpune opru­ženosti koljena, dakle pri stajanju i hodanju. 

Ali tko je ukrižen? Liga­menti, zglob ili nešto drugo? Pa, sve po malo. Dva su kri­žna ligamenta u koljenu - prednji i stražnji, a nalaze se neposredno jedan ispred dru­gog. Kada ih gledate sprijeda ili straga oni oblikuju slovo "X", a osim toga i sama vlakna od kojih su sastavljeni križaju se i rotiraju oko svoje osi, pa mikroskopski doista nalikuju konopu. Cilj tako komplicirane konstrukcije jest pojačati njihovu snagu, a smanjiti im veličinu i obujam, otprilike onako kako moderni arhi­tekti tanahnim armirano betonskim stupovima podu­piru velike platoe ili na njih postavljaju višekatnice, a da sve stoji i ne uruši se. 

No, niti križni ligamenti ne mogu sve sami, a pogotovo ne mogu nositi cijelo ti­jelo, već služe više kao osi­gurač pri kretanju, a osnov­nu stabilizaciju obavljaju mi­šići preko svojih tetiva. Da bi se to moglo, važno je da se mišići napnu u pravom tre­nutku, omoguće kretnju, a zatim opet opuste. Sve se to događa potpuno nesvjesno i mi hodamo, trčimo i ska­čemo bez znanja o tome što se događa tamo negdje du­boko u koljenu sve dok...

Ozljede križnog ili križ­nih ligamenata nisu tako ri­jetke. Često se događaju prilikom kretnji na koje nis­mo navikli i pri traumama koje ćemo ovdje preskočiti, jer na njih ne možemo utjecati (na primjer saobraćajne nesre­će). A godišnje se do­gađaju dva velika vala njihovih dje­lomičnih ili pot­punih puk­nu­ća (ruptura). Jedan je zi­m­ski, a povezan je sa re­kre­ativnim skijanjem u koje se upuštaju svi oni koji cijele godine sjede, pa stanu na skije i krenu na spust koji zna završiti u bolnici, a drugi je ljetni i vezan je uz sezonu ljetovanja. 

Stoga je vrlo važno prili­kom raznih ak­tivnosti dobro ocijeniti vlas­tite mogućnosti i sposob­nosti, te ne činiti lu­dosti zbog kojih ćete se dru­žiti sa liječnicima.