Kod cijelog kompleksa razgibavanja, odnosno dinamičkih vježbi istezanja, koje su primjerene uvodu u sam trening, cilj je podražiti i “probuditi” proprioceptivni sustav, koji je odgovoran za zaštitu zglobova od ozljeda.


Zanima me što mislite o rotacijama koljena prilikom zagrijavanja, što se može vidjeti najčešće prilikom za­grijavanja nogometaša? Nai­me, mišljenja sam da to nije dobro raditi, ali me zanima mišljenje iskusnih struč­nja­ka.

Vi se vjerojatno referirate na dio zagrijavanja jednog dijela sportaša, pri kojemu se, u blagom polučučnju, te sa dlanovima položenim na koljena, rade kružne kretnje. U strogo stručnoj termino­logiji takva se kretnja zove cirkumdukcijom, te ju spor­taši univerzalno vole i iz­vode ne samo sa koljenima, već i sa šakama, ramenima, kralježnicom, kukovima i gležnjevima. 

Kao i kod cijelog kompleksa razgibavanja, odnos­no dinamičkih vježbi isteza­nja, koje su primjerene uvo­du u sam trening, cilj im je podražiti i „probuditi“ proprioceptivni sustav, koji je odgovoran za zaštitu zglo­bova od ozljeda.

Koliko je svaka od tih vježbi korisna, teško je reći, ali princip dinamičkog iste­zanja univerzalno je prihva­ćen i nema sporta u kojemu nije pronašao svoje mjesto. 

Rasprave o mogućnoj šte­ti cirkumdukcijskih kretnji povremeno se javljaju i po­tom utihnu već desetljeći­ma. Naprosto nema dovolj­no dokaza za takve tvrdnje, ma koliko vanjskom pro­matraču ti postupci izgledali neobično, moguće i nepri­rodno. Štoviše, u svojih 25 godina koliko radim kao sportski fizioterapeut nikada nisam svjedočio ozljedi uslijed cirkumdukcijske kretnje pri zagrijavanju, niti je ije­dan sportaš u opisu nastanka svoje ozljede, konkretno ko­ljena, naveo takvu kretnju kao uzrok ili povod.
 
Sasvim su druga priča cirkumdukcijske kretnje unu­tar same sportske aktivnosti, koje se izvode pod punim, najčešće vanjskim optereće­njem, ili u velikoj brzini, kao što je driblanje u nogometu, skijaški slalom, ili smeč u odbojci. Tada ozljede mogu nastati ili po tipu traume, jer svaki zglob ima svoju poziciju u kojemu su ligamenti i tetive najlabaviji, te ne pru­žaju dovoljnu zaštitu, pa do­lazi do distorzija. Ili po tipu prenaprezanja, kada ma­nje nestabilnosti tijekom vremena kumulativno uzrokuju oš­tećenja tetiva ili hrskavice.