Dlakavost kože je karakteristika svih sisavaca. Dlaka ima ulogu toplinskog izolatora, senzornog osjetila te služi kao zaštita od kemijskih i fizikalnih podražaja koji bi mogli oštetiti kožu. Kod regulacije tjelesne temperature vrlo je važan tip dlake kojom je tijelo prekriveno. Duga, tanka dlaka, koja ima sposobnost pilorekcije (podizanje dlake) je najbolja zaštita od hladnoće. Jednako tako važna je i boja dlake, pa svijetlo obojena dlaka bolje štiti od topline. Krzno se sastoji od primarnih (krovna dlaka) i sekundarnih dlaka (poddlaka), a kod pasa i mačaka i jedne i druge imaju medulu. Mace imaju mnogo više sekundarnih nego primarnih dlaka pa tako na trbuhu na jednu krovnu dlaku dolaze 24 poddlake što čini krzno vrlo gustim, a prema tome i odličnim izolatorom. Kod naših kućnih ljubimaca srećemo se sa različtim tipovima krzna. Kod pasa klasificiramo krzno kao normalno, kratko i dugo. Normalno krzno vidimo kod njemačkog ovčara. Mnogo je veći broj sekundarnih dlaka u odnosu na broj primarnih. Kratko krzno može biti oštro i fino. Oštru dlaku vidimo kod rotwailera te mnogih vrsta terijera. Ovdje su vrlo jake primarne dlake, dok je mnogo manje poddlake. Fino, kratko krzno imaju primjerice boxeri i dobermani. U odnosu na njemačkog ovčara ili rotwailera, ovdje je broj dlaka na kvadratnom centimentru kože mnogo veći, i broj sekundarnih dlaka. Dugačko krzno također možemo podijelitit na fino i oštro. Fino dugo krzno imaju kokeri, chow chow. Ova vrsta dlake je vrlo teška u odnosu na oštru dlaku. Oštru ili vunastu, dugu dlaku imaju pudle, Bedlington terijeri, Kerry blue terijeri. Kod ovih pasmina sekundarne dlake čine 80 % sve dlake na psu.
Kod mačaka je osnovna podjela na kratkodlake i dugodlake mace, no postoji cijeli niz genetskih mutacija koje se očituju na vrsti dlake, a spadaju u pasminske karakteristike. Tako je rex mutacija dovela do kovrčave dlake, a karakteristika je za dvije pasime: Devon rex i Cornish rex.
Dlaka ne raste kontinuirano već u ciklusima. Svaki ciklus sastoji se od perioda rasta u kojem dlačni folikul aktivno stvara dlaku, te perioda odmora u kojem dlaka samo stoji u folikulu dok ne otpadne. Ciklus rasta dlake reguliran je vanjskom temperaturom, svijetlošću, hormonima, prehranom, genetskim faktorima tako da je na neki način dlaka ogledalo općeg zdravlje organizma.
Medvjeđi luk – poznat i kao srijemuš, crijemuš, divlji ili šumski luk – raste po sjenovitim i vlažnim šumama, uz šumske putove i potoke, gdje često u gustim populacijama u potpunosti prekriva šumsko tlo. Svi dijelovi biljke su jestivi, a okusom podsjeća na češnjak ili vlasac. No, prilikom berbe treba biti oprezan jer na istim staništima često rastu i otrovne biljke poput mrazovca i đurđice
Od trešanja možemo raditi kompote, džemove, marmelade, likere, rakije, piree, pjenice, umake, voćne salate, torte i kolače… No ipak su najslađe svježe! A ako ih imate viška, isprobajte ovaj brz i ukusan desert – crumble s trešnjama!
Panna cotta, tradicionalni talijanski desert iz regije Pijemont, u prijevodu znači „kuhano vrhnje”. Ovaj desert jednostavan je za pripremu, a elegantnog je izgleda i bogatog okusa. Najčešće se poslužuje u restoranima i slastičarnicama, no savršeno uspijeva i u kućnoj radinosti
