Osnovno je pravilo da psa šetamo samo rano ujutro i kasno navečer. I tada treba izbjegavati mjesta na kojima nema hlada, a psu treba odmah po dolasku kući ponuditi velike količine svježe vode.


U naš grad ljetna vrućina uvijek stigne naglo i zatekne nas nepripremljene. Odjed­nom prestane padati kiša i gle čuda, vanjska temperatura dosiže i 35 stupnjeva...

Prvi slobodan dan spremamo zimske kapute i va­dimo kupaće i japanke. Tako je to svake godine i svake godine smatram za potrebno upozoriti vlasnike pasa na to da psi vrućinu, za razliku od nas, mnogo teže podn­ose. 

Koliko god to ponavljali, prvi topao vikend uvijek za­primimo na desetke poziva vlasnika pasa koji su na ovaj ili onaj način loše zbog vru­ćine.

Iako je kalendarski tek kasno proljeće, pa nemamo osjećaj da je "ljeto", temperature su itekako ljetne, pa onda vrijede i ljetna pravila ponašanja sa psom. Upravo ta nagla promjena temperature nas ponekad tako iznenadi da se može dogoditi da zaboravimo poduzeti mjere za zaštitu naših ljubimaca koje su nam u sredini ljeta već uhodane.

Osnovno je pravilo da psa šetamo samo rano ujutro i kasno navečer. I tada treba izbjegavati mjesta na kojima nema hlada, a psu treba odmah po dolasku kući po­nuditi velike količine svježe vode. Voda mora biti na ras­polaganju cijeli dan, poželj­no je da je u nekoliko posudica. To je posebno važno ako pas ostaje sam kod kuće. Može se dogoditi da prolije zdjelicu sa vodom, pa će žeđati cijeli dan dok se vi ne vratite sa posla. Klimu mu ostavite upaljenu posebno ako živite u toplom stanu, okrenutom na južnu stranu. Zamračite stan koliko je to moguće kako bi ušlo što manje topline. Možda ćete se osjećati loše, jer eto vaš je pas ovih dana uskraćen za šetnju, ali to je za njega svakako bolje od patnje po vrućini. Psi instinktivno os­jećaju koliko je vrućina za njih opasna, pa se često i ne daju van iz kuće.

Ukoliko putujete sa psom, mislite na to da na odredištu trebate debelu hladovinu, a poželjno je i češće stajanje po putu (opet u hladovini) kako bi pas obavio nuždu i po potrebi popio vodu. Ni­kada nemojte psa ostavljati u autu dok vi pijete kavu pa makar vam se činilo da je dovoljno hladovine. Može se dogoditi da već za pola sata sunce dođe na auto koji se tada pretvara u smrtonosnu klopku za vašeg psa.

Što se tiče jela i psima i nama je apetit smanjen ovih dana. Obrok im treba ponuditi što kasnije navečer i što ranije ujutro i sve će biti u redu.

Normalna tjelesna temperatura kod pasa je 38,5 stupnjeva celzija, dakle zna­čajno viša od naše, pa je to razlog da oni lošije od nas podnose visoke temperature.

Osnovni mehanizam hlađenja kod pasa je dahtanje. Dahtanje je zapravo ubrzano površno disanje s frekvencom od 200 do 400 puta u minuti pri čemu pas može povećati disajni volumen sa dvije na pedeset litara. Kada dahće, pas pretežno udiše na nos, a izdiše na usta. Isparavanje se odvija preko nosne sluznice. Tu su zakinuti psi brahicefaličnih pasmina (boxer, pekinezer, buldozi i sl.) pa je kod njih potreban poseban oprez.

Nakon šetnje svakako pregledajte krzno i kožu psa. Ovo je vrijeme nesretnih travki-lastavica koje se vrlo rado zavuku psima u uho, oko ili pod kožu. Najbolje je psa pregledavati tako da prepipate kožu, posebno skrivene dijelove kao što su mjesta ispod pazuha, oko testisa, među prstima na šapama. Vizualno je teško uočiti travu posebno kod žutih pasa, a pod prstima ćete ju odmah osjetiti. Ovo je i način da odmah pronađete kakvog krpelja, čičak, iverak i slične stvari koje mogu izazvati velike proleme ako ih ne uočite na vrijeme. Vidite li travku zabodenu u kožu bez straha je izvucite. Ovakav pregled je skoro nemoguće izvesti kod dugodlakih pasa, osim ako su savršeno razčešljani. Ako vaš pas ima gropove zapetljane dlake na nekim mjestima na tijelu, najbolje je da to ošišate. Posebno tu mislim na dijelove oko anusa, spolovila te u pazusima i iza uški.

Održavanje kože nemoguće je ako je dlaka zapetljana.