• Prognoza za sljedeću godinu nije blistava, prognozira se da su aktualni rast nezaposlenosti i sve češći stečajevi nagovještaj najavljivanog urušavanja gospodarstva pa realni sektor tek ulazi u ozbiljne probleme


Ovogodišnja konferencija Zagrebačke burze, održana prošli tjedan u Splitu, iako manje posjećena nego prethodnih godina i ovoga je puta privukla pozornost u financijskim krugovima. Glavnina diskusije odvijala se oko posljedica financijske krize.

Jedna od teza bila je da se prava kriza u realnom sektoru tek očekuje što je otvorilo dodatne diskusije kako ublažiti moguće posljedice. Osvrt na to dao je guverner HNB-a Željko Rohatinski  te poručio da smo prošli bolje nego što smo mogli. Također, naglasio je kako je HNB aktivirala sve mehanizme i rezerve te na taj način osigurala stabilnost sustava. Iznio je i da ukoliko nam se ponovi loša situacija kao u jesen 2008. godine, nećemo možda biti u mogućnosti obraniti se.

Prognoza za sljedeću godinu također nije blistava, prognozira se da su aktualni rast nezaposlenosti i sve češći stečajevi nagovještaj najavljivanog urušavanja gospodarstva pa realni sektor tek ulazi u ozbiljne probleme.

Moguće prijetnje  iznio je i Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica, istaknuvši kako je jedan od najvećih problema domaćeg gospodarstva slabo razumijevanje dioničarstva i  transparentnosti kompanije te rada njezine Uprave. Svoje viđenje iznio je i Marko Škreb, glavni makroekonomist PBZ-a dodavši da neka zaboravimo promjenu tečaja kune jer bi deprecijacija kune za određeni postotak izazvala  višestruko povećanje inflacije. Poručio je kako bi financijski sektor, ali i cjelokupna javnost trebala naučiti tri lekcije:

Prva se može sažeti u rečenicu: “Ne uzimajte previše ozbiljno prognoze o padu ili rastu BDP-a.  Ekonomisti bi trebali biti mnogo skromniji u svom znanju o krizi“ - ističe Škreb.

Njegova druga poruka je kako bi Hrvatska što prije morala “na dijetu”. “U posljednjih devet godina Hrvatska je postigla nesrazmjer između štednje i investicija od sedam posto. Za taj postotak živimo iznad svojih mogućnosti”, kazao je Škreb.

“Treći hrvatski problem je čekanje Godota. Rješenje je u strukturnim reformama koje moramo poduzeti sami, a ne čekati druge”, poručio je. „Nositelji ekonomske politike nisu svjesni otpora reformama jer u njima uvijek netko gubi. Stoga reforme treba stručno pripremiti te ih kvalitetno medijski objasniti. Bitna je i vjerodostojnost, ne može se krenuti u reforme, a zatim ih zaustaviti”, smatra Škreb.

Raspravljalo se i o stanju  u fondovskoj industriji te je naglašeno da su fondovskoj industriji tj njenom tržištu svakako potrebne nove javne  ponude  dionica s obzirom da su one jedini način za nova ulaganja.

U svakom slučaju, prognoze za kraj ove i početak sljedeće godine nisu obećavajuće. Upravo je zbog toga važno kakve je nove reforme i potencijalna rješenja  planirala uvesti Vlada kako bi se održala kakva - takva  gospodarska stabilnost.