• Do infekcije uglavnom dolazi pri direktnom kontaktu zdrave mace s onom koja nosi i izlučuje uzročnika bolesti. Poseban problem predstavljaju bolesni mačići koji mogu oboljeti u zaista vrlo ranoj životnoj dobi

Vrlo često pitanje koje nam postavljaju vlasnici čim se spomene "mačja gripa" jest da li je ovo oboljenje mačaka, uzrokovano herpes virusom, opasno za ljude. Srećom, ovaj virus ne napada čovjeka i ostaje vrstno specifičan.  Uglavnom inficira domaću mačku iako je moguća infekcija i drugih vrsta mačaka (lav).

Ono što ovo oboljenje čini ponekad iznimno teškim za liječenje jest da bolest ima svoju latentnu ili skrivenu fazu. Infekcija koja traje duže vrijeme, bez da su prisutni očiti simptomi, vrlo je teška za prepoznat. Maca koja u sebi ima takav "pritajeni" virus povremeno će pokazati simptome kao što su kašalj i kihanje, a time će virus širiti u svojoj okolini.

Ovakav način širenja infekcije predstavlja veliki problem u kućanstvima ili uzgajivačnicama s velikim brojem maca, a posebno u azilima za mace gdje se na istom mjestu nađe veliki broj maca za koje ne znamo nikakve podatke iz njihove prošlosti.

Do infekcije uglavnom dolazi pri direktnom kontaktu zdrave mace sa onom koja nosi i izlučuje uzročnika bolesti. Poseban problem predstavljaju bolesni mačići koji mogu oboljeti u zaista vrlo ranoj životnoj dobi. Inficiraju se od majke, koja može biti latentno inficirana, no veliki stres što porod zasigurno jest, sigurno će izazvati aktivaciju i širenje virusa sa majke na njeno potomstvo.

Ukoliko je majka prenijela na mačiće dovoljnu količinu antitijela protiv FHV-a, mačići se neće razboljeti, no mogu postati nosioci virusa. Ako razina zaštitnih protutijela nije dovoljna, nažalost, kod mačića se mogu razviti vrlo ozbiljni simptomi. U tijelo mace virus će ući putem sluznice nosa, oka, ustiju. Sa tih mjesta lako se proširi na ostatak dišnih putova.

Već 24 sata nakon što je došlo do infekcije bolesna maca izlučuje virus, dakle postaje izvor bolesti za druge mace u svojem okolišu. Osim što se širi po sluznicama, FHV može ući i u nervno tkivo. Pretpostavlja se da je su upravo gangliji nekih živaca glavni "rezervoari" pritajenog virusa, a najveći problem je to što većina mačaka koje su preboljele infekciju postaju doživotni nosioci virusa.