Toplina je najednostavniji i najtočniji način procijene potrošnje energije, a mjeri se u kilokalorijama (kcal). Jedna kilokalorija predstavlja količinu energije potrebne da se 1 kg vode zagrije za 1oC. Osnovne sastojke svih namirnica možemo podijeliti u tri osnovne skupine: bjelančevine (proteini), šećeri (ugljikohidrati) i masti. S energetskog stanovišta glavna razlika između ovih sastojaka nalazi se u prisutnoj količini ugljikovih, vodikovih odnosno kisikovih atoma (molekula) pa su tako npr. namirnice s manjom količinom kisika bogatije energijom od ostalih. Okvirno možemo reći da jedan gram šećera donosi 4 kcal, jedan gram bjelančevina također 4 kcal dok je vrijednost jednog grama masti oko 9 kcal. Alkohol (etilni) predstavlja produkt fermentacije glukoze (jednostavnog šećera) i vrijedan je oko 7 kcal po gramu. Iz prezentiranog vidljivo je da su alkoholna pića te hrana bogata mastima bogatiji energijom od ostalih namirnica. Ukoliko se ta, u tijelo unesena energija, ne troši, organizam ju deponira u obliku različitih (najčešće masnih) depozita. Energiju koju organizam svakodnevno troši možemo raspodijeliti na dva najvažnija segmenta: tzv. bazalni (osnovni) metabolizam i energija potrebna za dopunsku psihofizičku aktivnost. Bazalni metabolizam iznosi oko 20 do 25 kcal. po kg. tjelesne težine dnevno, odnosno oko 1400 do 1750 kcal po danu za osobu od 70 kg tjelesne težine. Bazalni metobolizam se starenjem smanjuje (npr. iznad 60 godina iznosi oko 15 kcal po kg tjelesne težine) dok tijekom bolesti i u dječjoj dobi doseže i do 30 kcal po kg tjelesne težine. Svaki energetski unos koji prebacuje ovu kalorijsku vrijednost potrebuje dodatnu fizičku aktivnost kako bi se unešena energija potrošila, a ne deponirala u organizmu. Stoga se osobama koje su sklone debljanju preporučuje računati svakodnevni unos energije kako bi se spriječilo unošenje nepotrebnih kalorija.