Migrena (hemikranija) poseban je oblik periodičnih glavobolja, koje prate vegetativni poremećaji te prolazni neurologijski simptomi i ispadi. Javlja se u 5-10% pučanstva. Novija usporedna istraživanja na 20000 ispitanika u dobi 12-80 godina u Sjedinjenim Državama pokazala su da 17.6% žena i 5.7% muškaraca imaju jedan ili više napadaja migrene godišnje. Žene obolijevaju češće od muškaraca, u omjeru 2.14:1. Tegobe većinom počinju u adolescenciji. Prevalencija je najveća u dobi od 35-45 godina, a postupno se smanjuje u dobi od 50-60 godina. Incidencija je veća u društvenim skupinama s niskim nego u skupinama s visokim prihodima. 50-70% oboljelih ima u obitelji još nekog rođaka koji boluje od migrene. Osnovna karakteristika migrene je umjerena ili jaka glavobolja, koju bolesnici opisuju kao pulzirajuću bol, jednostrano iza očiju ili u čelu. Kod nekih se uvijek javlja na istoj strani, kod nekih mijenja stranu. Prateće smetnje uključuju mučninu do povraćanja, preosjetljivost na zvukove, na svjetlo, razdražljivost. Tipični su i očni simptomi. Javljaju se ograničeni defekti vidnog polja (skotomi) različite jakosti ispred jednog ili oba oka (češće negativni, okruženi treperavim rubom, polako se kreću vidnim poljem). Prema definiciji HIS (International Headache Society), da bi se postavila dijagnoza migrene, potrebno je barem pet napadaja koji odgovaraju prethodno opisanim smetnjama. Smetnje se pojačavaju pri svakodnevnim aktivnostima, a prolaze ležanjem I spavanjem u zamračenoj prostoriji. Simptomi traju više sati (do 24 h), popuštaju polagano, nakon čega je bolesnik još satima umoran i neraspoložen. Smetnje se ponekad javljaju nakon različitih prethodnih upozoravajućih simptoma, koje nazivamo aurom, a tipični su poremećaji vida, trnjenje, kljenuti i govorni poremećaji. Da bi se postavila dijagnoza migrene s aurom prema HIS kriterijima, potrebna su barem dva napadaja u kojima se osim glavobolje javlja jedan ili više ranije nabrojenih simptoma, s tim da se razvija postupno u trajanju dužem od 4 minute i ne traje duže od 60 minuta. Ponekad su napadaji migrene povezani s različitim provocirajućim čimbenicima, među kojima su najpoznatiji promjena ritma spavanja ("weekend glavobolja"), promjena vremena ili atmosferskog tlaka, alkohol (posebice crno vino), menstruacija, stres ("let down headache"), neke vrste sira, čokolada, oralni kontraceptivi, nitroglicerin. Opće mjere liječenja uključuju izbjegavanje provocirajućih čimbenika, uzimajući u obzir bolesnikove strahove, nade i očekivanja. Specifične mjere liječenja dijele se na mjere kojima se prekida napadaj i mjere koje se koriste u prevenciji. Cilj liječenja u napadaju je djelovati na glavne simptome bolesti, glavobolju i mučninu. Dokazano je ljekovito djelovanje sna te ležanja u polumračnoj sobi, izoliranoj od suviška osjetnih stimulusa. Na kraju, neophodno je naglasiti da nije svaka glavobolja ujedno i migrena. Glavobolje mogu uzrokovati brojni drugi poremećaji, od kojih su neki po život opasni, a potencijalno izlječivi pravodobnom intervencijom. Tu spadaju posebice moždana krvarenja, tumori i krvožilne malformacije.