Ponovno se u tisku te općenito među ljubiteljima životinja raspravlja o mikrosporozi, kožnoj bolesti pasa, mačaka te ljudi, koju uzrokuju gljivice. No, na žalost, sudeći po pitanjima vlasnika kućnih ljubimaca, većina ljudi je vrlo slabo informirana o prirodi ovog oboljenja. Dakle, dermatofit koji najčešće napada pse i mačke je Microsporum. zoofilni dermatofit, znači onaj koji se prilagodio životu na životinjama, u ovom slučaju na psima i mačkama je M. canis. Antropofilni dermatofit. M. audouini, prilagođen je životu na ljudima i ne ugrožava kućne ljubimce.
Najveći problem javlja se kod infekcija pasa i mačaka sa gljivicom M. canis jer ona uzrokuje infekciju i kod ljudi iako je u principu prilagođena životinjama. Oboljenja uzrokovana ovim gljivicama češća su u klimatski toplijim i vlažnijim područjima, tako da njihovo javljanje možemo smatrati sezonskim iako su u gradskim sredinama te u klimi kao što je naša, prisutne kroz cijelu godinu u približno jednakom intenzitetu.
Kada je životinja (ili čovjek) ispostavljena dermatrofitu, do infekcije može i ne mora doći. Mlade životinje (kao i djeca) osjetljivije su na infekciju od odraslih. Pokušana je imunizacija životinja (cjepljenje) raznim dermatofitima, no0 kada nije ostvarena trajna imunost na reinfekciju istim organizmom.
U razvoju infekcije važnu ulogu igraju lokalni faktori kao što su oštećenje kože, obim produkcije loja i znoja. Ukoliko gljivica probije ovu barijeru susreće se sa tzv. celularnom obranom organizma koju nose limfociti, pa svaka promjena koja utječe na smanjenje broja limfocita znatno pogoduje širenju infekcije. Dakle, individualna obrambena moć organizma, odnosno njegov imunitet igra važnu ulogu u suzbijanju infekcije dermatofitima. Taj podatak je vrlo bitan uzme li se u ozbir mogućnost pogrešne dijagnoze. Tako se u praksi nerijetko srećemo sa gljivičnim oboljenjima kože koja su stretirana kao alergije, što je jasno, uzrokovalo širenje gljivične infekcije. Situacije kao što su neuhranjenost, glistavost, loši higijenski uvjeti i slično otvorit će vrata ovoj bolesti pa je važno znati da se prevencija temelji na tome da je životinja uredna, zdrava te redovito cijepljena.
Medvjeđi luk – poznat i kao srijemuš, crijemuš, divlji ili šumski luk – raste po sjenovitim i vlažnim šumama, uz šumske putove i potoke, gdje često u gustim populacijama u potpunosti prekriva šumsko tlo. Svi dijelovi biljke su jestivi, a okusom podsjeća na češnjak ili vlasac. No, prilikom berbe treba biti oprezan jer na istim staništima često rastu i otrovne biljke poput mrazovca i đurđice
Ovaj tradicionalni specijalitet rasprostranjen je u Hrvatskoj, Sloveniji i nekim dijelovima Mađarske, gdje se koristi kao baza za pripremu jela ili kao samostalan namaz. Ime "pešt" potječe od riječi povezane s drobljenjem ili gnječenjem sastojaka
Početak proljeća idealan je trenutak za mirisnu kulinarsku avanturu, a ovi zavijuljci od limuna, maka i kardamoma savršeno spajaju slatkoću i začinsku dubinu u svakom zalogaju
Reg. do 07./25., 2006. god., 34.566 km, novo tapecirano sjedalo prije mjesec dana, mali servis prije 300 km, dodatno promijenjene roline i klizači, Michelin city ...