Svi koji prate gospodarska zbivanja u Hrvatskoj bar u maloj mjeri, ali i svi umirovljenici i mnogi drugi znaju da mirovine plaća Mirovinski fond, odnosno Zavod za mirovinsko osiguranje. Isto tako poznato je da "mirovinci" imaju i veliki portfelj dionica jer su u pretvorbi došli do velikih paketa dionica u brojnim poduzećima i da su uz banke i Hrvatski fond za privatizaciju egzistirali kao najveći i najkrupniji dioničar u brojnim dioničkim društvima u Hrvatskoj. Svojevremeno je uslijed određene reorganizacije upravljanja imovinom u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje odlučeno da se imovina koncentrira na jednom mjestu, u jednom investicijskom fondu koji bi u svom portfelju držao dionice tj vrijednosnice u vlasništvu Zavoda za mirovinsko osiguranje kao imovinu kojom bi se aktivno upravljalo. Tako je dijelom imovine HZMIO-a tj Zavoda za mirovinsko osiguranje osnovan Kapitalni fond kao investicijski fond koji ima određenu imovinu kojom se aktivno upravlja (jer u HZMIO-u je bio običaj samo čekati dividendu i oglašavati natječaje za prodaju ako bi netko htio kupovati dinice i udjela kojima je HZMIO raspolagao). Ovaj se fond pojavljivao kao ulagač i na burzi kroz prodaje nekih dionica iz svojeg portfelja, te kupovine drugih kojima se aktivno trguje na tržištu kapitala. Dionice Kapitalnog fonda, u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mogle bi se 2003. naći u burzovnoj kotaciji, pored dionica drugih zatvorenih fondova. Naime, prema riječima članice Uprave Blaženke Eror, trenutačno se pripremaju potrebni materijali i rade analize, jer potrebno je prvo analizirati isplativost izlaska na burzu, koji će biti najranije iduće godine. Iako vlasnik fonda još nije donio jasnu odluku, najvjerojatnije je da će se imenovati savjetnik koji će predložiti rješenje i tajming, kažu u fondu, barem kako se piše u tisku. U međuvremenu, Kapitalni fond je sastav svog porfelja gotovo uskladio sa zakonskim odredbama, odnosno izloženost fonda prema pojedinim vrijednosnim papirima svedena je na zakonom određenih najviše 10 posto. Izuzetak je još jedino dionica Plive koje imaju previše i koja čini oko 14 posto udjela u portfelju Kapitalnog fonda. Neto imovina fonda je krajem lipnja iznosila 688 milijuna kuna, a vrijednost neto imovine po dionici 178,91 kunu. Prodajom Plive na tržištu, a radi se ipak o likvidnoj dionici koja se može uvijek prodati, (pitanje je samo, po kojoj cijeni), imovina fonda se može u potpunosti uskladiti sa Zakonom o investicijskim fondovima i uvrštenje, naravno uz pripremne radnje i nakon pozitivne odluke vlasnika tj HZMIO-a može krenuti. Dodatni papiri na našem ionako izborom papira koji kotiraju siromašnom tržištu, definitivno su dobrodošli.