Medicinu su u posljednjih 100 godina ponajviše obilježile dvije stvari. Prva je svladavanje većine zaraznih bolesti, dok je druga borba protiv novih oboljenja i bolnih stanja uzrokovanih napretkom tehnologije i njenom upotrebom u svakodnevnom životu. Tako su i naši napori sve sličniji onome- "Korak naprijed, natrag dva". Tek su najočitiji primjeri prečesta oboljenja kralježnice uzrokovana dugim sjedenjem i stajanjem, degenerativne promjene u zglobovima potaknute neravnomjernim opterećenjima, pretilost uvjetovana prehranom visoko prerađenim namjernicama, što dalje stvara uvjete za premnoga patološka stanja, od visokog tlaka, do srčanih poremećaja, loše funkcije bubrega, probave, jetre i žlijezda s unutrašnjim lučenjem. "Napredak znanosti donio nam je komfor koji svakodnevno plaćamo svojim zdravljem" rekao je jedan od predavača na posljednjem medicinskom seminaru na kojem sam bio- i u pravu je. Jedna od sprava koja će sve više utjecati i na naše zdravstveno stanje svakako je kompjuter. Kako ne možete istodobno trčati i pretraživati internet, znači da ste cijelo vrijeme prikovani tijelom za stolicu, očima za ekran, a rukom za miša. Kada ne bi bilo redovitog "klik" i minimalnih pokreta kažiprstom, srednjovjekovni promatrač vjerojatno bi pomislio da ste mrtvi, ili u stranju kakvog transa. I jeste u stanju transa i to onakvog koji vas potpuno zaokuplja, ne dozvoljavajući vašoj svijesti da se pomjeri sa sadržaja ekrana na vlastito tijelo. Tek kada je rad zgotovljen počinjete primati informacije iz bliže i dalje okoline. A onda osjećate bolove u vratu i desnom ramenu, trnce koji idu cijelom dužinom ruke, ukočenost prstiju i njihovu hladnoća, međulopatičnu bolnost. U početku sve te neugode prolaze već nekoliko minuta nakon ustajanja sa radne stolice. Kasnije, ne obratite li dovoljno pozornosti, bolovi i osjećaj zatezanja postaju sve intenzivniji, traju satima nakon rada na kompjuteru, da bi na kraju smetali pri spavanju i obavljanju drugih svakodnevnih aktivnosti. U posljednjoj fazi mogu se javiti snažne glavobolje sa ili bez vrtoglavica, pečenje očiju, te neke druge neugode. Sve te simptome zajedno u struci volimo zvati "mišjim" sindromom, misleći ovdje, naravno, na kompjuterskog miša. Do svega toga dolazi upravo zbog napetosti mišića i tetiva uzrokovanog višesatnim zadržavanjem istog i već spomenutog položaja. U takvoj situaciji, krvni i limfni optok maksimalno je usporen, jer nema kretnji, dok je mišićni rad ipak prisutan. Prilikom takvog mišićnog rada oslobađaju se nusprodukti, koji u normalnim okolnostima završavaju u krvi i idu na daljnju obradu u jetru. Ovako, ostaju u samim mišićnim vlaknima i njihovoj neposrednoj okolini, te zajedno sa još nekim procesima uzrokuju mišićni spazam (napetost) koji zaostaje i nakon rada na kompjuteru, iritirajući živčane završetke i uzrokujući bol. Kasnije, u posebno upornih, može doći i do trajnog oštećenja mišićnog i tetivnog tkiva sa isto tako trajnim posljedicama. Liječenje ovakvog stanja u njegovu početku vrlo je jednostavno. Nekoliko vježbi istezanja ili pokoja masaža učiniti će čuda. U kasnijoj fazi ovo neće biti dovoljno, već će zahtijevati ozbiljniju i dugotrajniju terapiju. No, neusporedivo je važnija stvar pokušati spriječiti ovakva stanja naprosto redovitom fizičkom aktivnošću, koja će s jedne strane pripremiti sustav za pokretanja na dugotrajno mirovanje u jednom položaju, a s druge strane poništiti sve loše efekte takve neaktivnosti. To u razvijenim zemljama zapada već znaju, pa velike kompanije na sve moguće načine potiču svoje zaposlenike na fizičku rekreaciju, ne zato što su srca njihovih menađera velika, već stoga što nastoje smanjiti nesposobnost za rad i bolovanja i tako reducirati troškove poslovanja.