Krajem prošle godine u američkom časopisu „Rider's Digest“ izašao je zanimljiv članak koji kritički propituje (američki) pristup dodacima prehrani, a posebice vitaminskim i dijetetskim pripravcima. U ovom i slijedećim brojevima Burze donosim vam neke od zaključaka iz tog teksta.
Unesite pojam „vitamins“ u Google tražilicu i dobiti ćete 50 milijuna rezultata i najluđe tvrdnje koje možete zamisliti. To je gotovo dva puta više no što ćete dobiti za pojam „Angelina Jolie“, ali opisi su zaista nevjerojatni. Kako prolazite kroz brdo sajtova vidjeti ćete kako se proklamira da vitaminski dodaci mogu „povećati energiju“, „stimulirati funkcije mozga“ i „poboljšati seksualni život“. Ima i obećanja o „izlječenju od raka“, te „odstranjivanju naslaga sa krvnih žila“. Sve to objašnjava zašto Amerikanci godišnje potroše 7,5 milijardi dolara na vitamine u nadi da će tako produžiti život, usporiti starenje i zaštiti se od mnogih bolesti. Ali novija istraživanja ne samo da odbacuju mnoge od tih tvrdnji, već pokazuju kako neki od tih vitamina mogu i naškoditi.
Naročito je iznenađenje predstavljalo izvješće o antioksidansima, te je podgrijalo debate o toj temi. Antioksidansi poput vitamina A, beta karotena, vitamina E i C dugo su uživali reputaciju boraca protiv bolesti, jer je uvriježeno mišljenje bilo da se oni bore protiv slobodnih radikala koji mogu oštetiti stanice tkiva i ubrzati starenje. No u 47 randomiziranih studija koje su uključivale gotovo 181.000 ispitanika, istraživači su zaključili da uzimanje vitamina A, E i beta karotena, bilo samostalno ili u kombinaciji zapravo povećava smrtnost za čak 16%. Ovi su nalazi zaista dospjeli na naslovnice i u udarne termine, ali nisu baš svi bili uvjereni. Kritike su išle u smjeru autora ovog izvješća i „USDA Human Nutrition Research Center“, organizacije pod čijim je okriljem ono izvedeno. Prigovor je bio da su konačni rezultati krivi zbog velike različitosti pojedinih studija uključenih u ovo izvješće, te se teško mogu komparirati, te zbog činjenice da su uključene smrti od svih uzroka, ne samo one vezane uz loše zdravlje. Temeljem tih nedostataka mnogi su proglasiti rezultate, kao i autore ovog izvješća smiješnima. Ipak, dobro je zapitati se zašto se izložiti riziku, ako sve što trebamo možemo dobiti na tržnici?
„Ukoliko vam vaš liječnik ne prepiše vitaminske pripravke poradi specifične bolesti, nema nikakvog razloga za njihovo uzimanje, niti za trošenje novaca u te svrhe“ kaže jedan od autora izvješća, dr. Cristian Gluud.
Nalazi vezani uz rak prostate Nacionalnog instituta za rak (USA) bili su još i više uzbunjujući jer je glavni krivac najednom postala nedužna vitaminska tableta. Istraživači su pronašli da muškarci koji uzimaju više od jedne multivitaminske tablete dnevno povećavaju rizik od oboljenja od raka prostate za 32%, te skoro udvostručuju rizik od fatalnog ishoda tog istog raka, a sve u usporedbi sa muškarcima koji nisu uzimali multivitamine. Rizik je bio najveći u onih koji su u obitelji imali oboljele od raka te u isto vrijeme uzimaju i nadomjeske selena, beta karotena i cinka.
No, ne treba odmah bacati bočice s vitaminima. Mnogi se stručnjaci slažu da uzimanje jednog multivitamina dnevno može biti uputno u svih onih koji ne jedu dnevnu dozu integralnih žitarica, te svježeg voća i povrća. Ipak, valjalo bi razmisliti dva puta prije no što progutate šaku nekih od suplemenata.
Čak i ako vitamini ne škode, tada je moguće da ne čine ništa. Uzmite za primjer jedan od najpopularnijih mitova da uzimanje vitamina C sprječava prehladu. Izvješće koje je rezultat pregleda čak 30 studija koje su uključivale 11.000 ljudi što su uzimali najmanje 200 mg vitamina C dnevno, govori kako je taj postupak bio malo koristan za većinu ispitanika. Učinkovit je bio za neke, kao što su trkači na duge staze i skijaši koji su prolazili periode izrazitog fizičkog stresa, ali ostala populacija nije imala koristi.
