Mliječna smrt

Mlijeko je sačuvalo ne­kakvu patinu dobrote. Ima puno kalcija i štiti od osteoporoze. Skoro jeftinije od vode. Možete li zamisliti dječju prehranu bez obilja mlijeka i mliječnih proizvoda? Istina je, malo njih us­kraćuje djeci mlijeko. A bilo bi bolje da to čine. Objasnit ću vam zašto je mlijeko opa­ka hrana.

Vjerojatno već znate da telad hranjena pasteriziranim mlijekom ugiba najdulje za 60 dana. Ili da današnja prosječna krava daje 3 puta više mlijeka nego one prije 50 godina. Mislite da se to dogodilo samo tako? Mli­je­ko zaista izgleda prekrasno (nestvarno) bijelo i čisto, ali s njime popijete nezamislivo šarenilo hormona, faktora rasta i antibiotika. Uzgoj krava je nehuman, one često obolijevaju, pa je dozvoljena količina gnojnih stanica u mlijeku čak 400 milijuna po litri. Povezanost mlijeka i nastanka raka prostate je već jako dobro dokumentirana (tu moram naglasiti da je ne­masno mlijeko opasnije), ali i više drugih oblika raka po­kazuje ubrzani rast uz faktor rasta IGF-1, koji je inače prisutan u mlijeku. Mlijeko kontinuirano blokira ab­sor­p­­ciju željeza iz drugih iz­vo­ra, pa veliki potrošači mli­jeka često pate od anemije.

Nažalost, ima još gorih vijesti. Istraživači sa sveu­či­lišta Uppsala (Švedska) utvr­dili su da iole veća potrošnja mlijeka može voditi u preranu smrt. Naime, za pre­radu mliječnog šećera (laktoze) tijelo izlučuje d-galaktozu. Nezgodno je što čak i male količine d-galaktoze ubrzavaju starenje, kroz oslobađanje štetnih slobodnih radikala. Tako nastaju sistemske kronične upale, slabi imunološki sustav, uz česte pojave srčanih i neuroloških bolesti (Alzheimer, Parkinson). Mlijeko svakako pogoršava situaciju kod ast­me, bronhitisa, angine, upa­le uha i sličnih bolesti. Na uzorku većem od 60.000 že­na pokazalo se da je rizik od prerane smrti dvostruko ve­ći ako se popije preko litre mlijeka ili ekvivalent drugih mliječnih proizvoda dnevno (u odnosu na one koji popiju manje od pola litre). Uspr­kos svim lijepim pričama, ljubitelji mlijeka imaju krhkije kosti od ostalih, pa su i prijelomi kod njih češći. Tu se pogotovo misli na prije­lome kuka. Uvijek se nanovo potvrđuje da je osteoporoza najčešća u zemljama s naj­većom potrošnjom mlijeka. Jednostavno, u mlijeku je previše proteina (u kravljem mlijeku je 300 puta više ka­zeina nego u ljudskom, a to je, sasvim prirodno, prila­gođeno brzom rastu teladi), a za neutralizaciju se koristi kalcij. To je kalcij, koji je ina­če ugrađen u kostima i zubima. Gubitak je veći od do­bitka putem mlijeka. Još uvi­jek se čudite karijesima i krh­kim kostima? Daleko zdra­viji i obilniji izvor kalcija pred­stavljaju sir od soje ili sardele.

Mliječna industrija je jed­na od najutjecajnijih i najbogatijih. Mlijeko je posvuda, od njega je teško i pobjeći. Ali, kako se radovati mlijeku, kada može donijeti toliko pu­­no patnje?