Mogući uzroci autizma

Prije 35 godina dijagnosticiralo se 3-5 slučajeva autizma na 10.000 djece. Danas 200. U medicini se o tome nerado raspravlja jer iskrsa­vaju pitanja koja mogu biti jako neugodna. Reći će vam da ključ problema leži u ge­netskim faktorima. Možda i u sve boljem dija­gno­sticira­nju. Kako eksponencijalni rast u zadnjih 35 godina nije moguće objasniti samo na ovaj način, stidljivo se kao mogući uzročnici spominju antibiotici, procesuirana hra­na, gluten, mlijeko, teški me­tali i MMR cjepivo (kombi­nirano cjepivo protiv ospica, za­u­šnjaka i rubeole). Utjecaj svih još uvijek se ispituje. S izu­zetkom cjepiva. Tu nas kon­­stantno uvjeravaju da po­vezanost cjepiva i autizma nikada nije utvrđena. I da ci­jepljenje ne povećava rizik. Mnogo toga nam kriju, a mnogo toga nam i lažu.

Istina je, ako jedan od jed­nojajčanih identičnih bli­za­naca oboli od autizma, postoji 91% izgleda da će oboljeti i drugi. Ali, kada se maknemo od blizanaca, ge­netska pove­za­nost kao da se gubi. Samo 2% autistične djece potječe od autističnih roditelja. Po svemu sudeći, ključ je u crijevima. Autis­ti­čne osobe obično imaju dos­ta nevolja s gastro-traktom. Kod njih je konstantno manji broj vrsta bakterija u crijevima, pogotovo onih bakterija koje su ključne u zaštiti od bolesti. To bi moglo upu­ćivati na pretjeranu upotrebu antibiotika, ali i na bezvrijednu hranu. Trudnice koje ru­tin­ski liječe bakterijske in­fek­cije antibioticima (pogotovo u drugoj trećini trud­noće), 3 pu­ta češće rađaju au­tističnu dje­cu. Dalje, ovakva djeca imaju povišene vrijednosti antitijela (alergijska re­akcija) na pšenicu i gluten. Začudo, netolerancija na glu­ten ovdje ne rezultira celijakijom.

Istraživači sa Sveučilišta u Sunderlandu kažu da je au­tizam metabolički poremećaj. Zato što se peptidi iz glutena i mlijeka ne mogu pravilno razgraditi. Zbog fenomena „propusnih crijeva“ (koji nastaje zbog raznih toksina, cje­piva, manjka nekih minerala i sl.) takvi peptidi završe u kr­vo­to­ku i dolazi do svojevr­snog sukoba s uobičajenim peptidima iz centralnog ner­vnog sustava, zaduženim za ponašanje, emocije i kognitivne sposobnosti. Konti­nu­irano međudje­lovanje napo­kon rezultira au­tizmom. Di­jeta bez glutena i mlijeka (uz čišćenje od teških metala) re­zultira vidnim pro­mjenama nabolje.

Andrew Wakefield je govorio o MMR cjepivu, ali iz­gleda da ni druga nisu bolja. Za­pra­vo, brojna cjepiva u naj­ranijoj dobi preveliko su opterećenje za mehanizme, koji reguliraju tjelesne bazi­čne funkcije. Jed­nostavno, tijelo „pukne“ pod naletom kemikalija iz cjepiva, obično oko druge godine života. Re­gresivni autizam naglo prekida do tada normalni dječji ra­zvoj. Grafikoni poka­zuju da je stopa rasta broja cjepiva i autistične djece go­tovo identična. Necijepljena djeca obolijevaju neuspore­di­vo rjeđe. Već to je podatak za jako ozbiljno razmišljanje.