Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što nazivamo ishemijski moždani udar ili infarkt mozga. Moždani udar može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu, kada dolazi do izljeva krvi u mozak odnosno hemoragijskog moždanog udara. Najčešći simptomi moždanog udara su: - Iznenadna utrnutost ili slabost lica, ruke ili nogu, osobito jedne polovice tijela - Iznenadna smetenost, smetnje u govoru ili razumijevanju govora - Iznenadne smetnje vida - Iznenadne smetnje u hodu, gubitak ravnoteže, koordinacije - Iznenadna jaka glavobolja, kakvu nikad ranije niste osjetili, osobito praćena mučninom i povraćanjem. Moždani udar ne mora se uvijek rezultirati oduzetošću. Jedan od vrlo važnih znakova upozorenja su tranzitorne ishemijske atake, poznatije kao TIA. Radi se o istim simptomima kao i u moždanom udaru, s time da simptomi traju kraće, obično nekoliko minuta do 24 sata, i ne zaostaje nikakvo oštećenje. Osobe koje su imale TIA imaju 10 veću šansu da u budućnosti dožive moždani udar. Stoga i u slučajevima kada su smetnje samo prolazne - potražite savjet liječnika. Liječenje moždanog udara Moždani udar je hitno i vrlo ozbiljno stanje. Prije započinjanja specifičnog liječenja bolesnik se mora pažljivo pregledati od strane liječnika potom specijaiste neurologa koji će dalje učinit neke od potrebnih pretraga kako bi se postavila točna dijagnoza i započela terapija ovisno o vrsti moždanog udara. Dijagnostičke pretrage koje se najčešće čine jesu laboratorijske pretrage krvi (kompletna krvna slika, šećer u krvi, masnoće u krvi i faktori zgrušavanja krvi) te EKG / snimanje srca, / DOPPLER ultrazvučno snimanje krvnih žila te CT mozga / kompjutorizirano snimanje mozga/. Nakon moždanog udara kod većine oboljelih zaostane manji ili već invaliditet. Od posebne je važnosti započeti što ranije s rehabilitacijom. Rehabilitacijski tim čine liječnik opće prakse, fizijatar, fizioterapeut, logoped i patronažna sestra, socijalni radnik i obitelj. Samo zajedničkim radom svih zajedno oboljeli će moći dostići najveći mogući nivo oporavka, kako bi se što ranije ponovno mogao uključiti u zajednicu. Na neke od faktora rizika ne možemo utjecati - spol, dob, postojanje moždanog udara u obitelji. Ostali faktori rizika kao što su povišeni krvi tlak, pušenje, šećer u krvi, povišene masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina, srčane bolesti i stres mogu se kontrolirati. Većina moždanih udara posljedica je ateroskleroze krvnih žila. Radi se o nakupljanju masnoća uz stijenku krvnih žila, prethodno oštećenih povišenim krvnim tlakom te posljedično stvaranje tzv. Aterosklerotskog plaka i suženja krvnih žila. Većina moždanih udara može se spriječiti. Stoga redovno kontrolirajte svoj krvni tlak, razinu šećera i masnoća u krvi te redovno uzimanje propisane lijekove, liječite bolesti srca, osobito oboljenja poremećaja ritma rada srca, prestanite pušiti, ograničite konzumiranje alkohola, izbjegavajte stres, kontrolirajte svoju tjelesnu težinu i redovno vježbajte.