Moždani udar uzrokuje oštećenje moždanih struktura . Nastaje zbog začepljenja arterije s posljedičnom ishemijom područja mozga koji dotična krvna žila opskrbljuje ili zbog prsnuća žile, kada se krv izlije u moždani parenhim. Oko 60% moždanih udara uzrokovano je aterotrombozom moždanih arterija i velikih arterija vrata, a oko 25% je posljedica embolizacije,začepljenja ugruškom.Ostalih 15% uzrokovano je hemoragijom (krvarenjem). Moždani udar treći je po uzroku smrtnosti u svijetu, a u Hrvatskoj, prema podacima iz 1998. godine, prvi po uzroku smrtnosti u žena. - Premda nema razlike u učestalosti moždanih udara između muškaraca i žena, više žena svih dobnih skupina umire zbog posljedica moždanog udara. Liječenje i rehabilitacija iziskuju ogromna novčana sredstva kako zajednice , tako i osobno, s obzirom da dvije trećine boloesnika moždani udar ostavlja invalidnost koja je najčešće praćena radnom nesposobnošću.Procjenjuje se da čak 48% slučajeva moždanog udara nastaje u dobi od 45. - 59. godine života. Stoga znakove moždanog udara treba prepoznati, i bez oklijevanja se javiti liječniku. Koji su to znači ? -Nagla slabost ili utrnutost lica, ruke ili noge -Nagle smetnje vida osobito pred jednim okom -Nagle smetnje govora u izgovaranju riječi ili razumijevanju -Nagli nastup glavobolje koje nemaju objašnjivi uzrok -Nerazjašnjive vrtoglavice i nesigurnost ili nagli padovi, posebno ako su udruženi s nekim drugim ranije navedenim znacima. Upozoravajući znaci mogu trajati nekoliko trenutaka ili minuta i potom nestati. Tada kažemo da se radi o TRANZITORNOJ ISHEMIČNOJ ATACI (TIA). Radi se o kratkim epizodama poremećaja moždane cirkulacije, moraju se shvatiti ozbiljno jer ukazuju na stanja koje se neće oporaviti bez medicinske pomoći.Ukoliko navedeni znaci traju više sati vjerojatno se radi o MOŽDANOM UDARU, koji zahtijeva hitnu liječniku pomoć i nadzor. Iako u javnosti još uvijek prevladava mišljenje da se moždani udar ne može spriječiti, danas znamo što treba činiti u prevenciji moždanog udara. Primarna prevencija su mjere koje spriječavaju nastanak moždanog udara, a u prvom redu se odnose na promjenu načina života, dok je sekundarna prevencija usmjerena prema oboljelima koji su preživjeli moždani udar, identifikacija rizičnih faktora koji su doveli do bolesti te interdisciplinarno rješavanje istih.