Multipla skleroza (MS) je kronična degenerativna bolest centralnog nervnog sistema - mozga i leđne moždine. Radi se o rijetkoj bolesti ali predstavlja velik zdravstveni i socijalni problem jer zahvaća populaciju s najvećim radnim potencijalom. Nepoznatog je uzroka te je isto tako i velik izazov za istraživače cijelog svijeta. Smatra se da danas u cijelom svijetu boluje od MS više od milijun osoba. To je bolest od koje obolijevaju mlađe odrasle osobe, koja najčešće vodi do kroničnog deficita, odnosno invalidnosti, ali isto tako imamo i bolesnike koji u tijeku života imaju samo jednu ataku bolesti, neki samo nekoliko, i od kojih se u potpunosti oporavljaju, a između pogoršanja bolesti nemaju veće smetnje.Većina slučajeva dijagnosticira se između 20-40 godine života, dvaput češće obolijevaju žene, a prognoza bolesti je nepredvidiva. MS spada u grupu demijelinizacijskih bolesti, u kojoj kao što i sam naziv dolazi do demijelinizacije, oštećenja mijelina, ovojnice koja okružuje,štiti i hrani nervne niti - aksone. Posljedica toga je stvaranje svojevrsnog ožiljka - plaka i usporavanje prijenosa nervnih impulsa, a na kraju i prekid prijenosa impulsa. Zato se i bolest zove multipla skleroza, jer nastaju multipla, brojna područja, unutar mozga i leđne moždine gdje su nastale skleroze - ožiljci, nakon nestanka nervnog tkiva.Bolest je češća u Sjeveroeuropljana, i oboljeli su distribuirani po nekom geografskom redoslijedu, s time da naša zemlja spada u zonu srednjeg do visokog rizika za razvoj bolesti.Općenito uzevši bolest nije smrtonosna,a očekivana životna dob je samo nešto kraća nego u zdravoj općoj populaciji. Kada nastupi prijevremena smrt, uvijek je to posljedica komplikacija,koje su se dogodile oslabljelom bolesniku. Koji su simptomi bolesti ? Kao posljedica razasutih oštećenja unutar nervnog sistema pojavljuju se različiti neurološki simptomi. Najčešće smetnje vida, u obliku dvoslika (duplog vida) ili zamućenog vida, raznih smetnji osjeta - pečenja ili područja bez osjeta, utrnuća, potom slabosti, nesigurnog hoda, umora, djelomične ili kompletne oduzetosti - paraliza, smetnje koordinacije i ravnoteže. U početku ponekad bolesnici i nisu svjesni smetnji jer su one izrazito diskretne, no s vremenom simptomi nestaju i ponovno se pojavljuju, pojačavaju ili smanjuju. Govor također može postati usporen, aritmičan, mogu se javiti smetnje gutanja, smetnje mokrenja bilo to učestalo ili otežano mokrenje. Posebnu grupu simptoma predstavljaju smetnje koncentracije, raspoloženja, smetnje u pamćenju - mada se godinama smatralo da MS ne dotiče kognitivne funkcije, danas smo svjesni da te smetnje itetakao su prisutne, te posljedično dovode do nastanka i depresije. Kako se dijagnosticira MS? Dijagnoza MS će se prvenstveno bazirati na kliničkim nalazima koji će ukazivati da je oštećeno više područja nervnog sistema, koja su nastala u različitim vremenskim intervalim, te prisutne abnormalnosti na MR mozga i leđne moždine /nuklearna magnetna rezonanca/.Ipak može proći i više godina od pojave prvih simptoma do postavljanja definitivne dijagnoze. Osim gore navedenog neurolog, specijalist koji postavlja dijagnozu će preporučiti i druge testove, u prvom redu evocirane moždane potencijale, /EMP/, vidne,slušne i somatosenzorne, te učiniti i pretragu cerebrospinalnog likvora,/lumbalna punkcija/.Dijagnostikom također treba razlučiti da se ne radi o nekim drugim sličnim oboljenjima.