Izlaganje suncu je civilizacijska opasnost. To nije teško zaključiti iz katastrofičnih predviđanja o rastućim ozonskim rupama. PRIJEVREMENE BORE, MRENA I RAK KOŽE. (Divljaci po šumama i livadama stalno su vani, a ne obolijevaju od raka kože. Specifična situacija na nekim dijelovima planete? Što bi drugo moglo biti?) Izbjegavanje sunca postala je moda. Znam ljude, koji se za sunčanih dana zaključavaju u četiri zida i navlače debele tende, kako niti jedna kancerogena zraka ne bi prodrla do njihove kože. (Preobrazba u šišmiše?) Ako se već mora izaći van, pa i na nekoliko minuta, onda se stavljaju sunčane naočale sa svim mogućim zaštitama, šeširi s najširim obodima i brižno izabrana zaštitna sredstva. ZAŠTITNI FAKTOR ISPOD 20 UOPĆE SE NE RAZMATRA. Na žalost, situacija po pitanju rupa je takva kakva je, nešto naročito ne možete na to utjecati, s ove planete ne možete pobjeći. BAREM ZA SADA NE. Iznenadili bi se da situacija i nije tako crna, kako izgleda. Ili kako je pokušavaju prikazati. Na našem planetu izvor života je sunce. Fotosinteza kod biljaka odvija se uz pomoć sunca. Naravno, nikome ne pada na pamet da kukuruz, rajčicu ili salatu uzgaja u mraku. Jer ništa ne bi naraslo. Sunčeva svjetlost jednako je važna za dijete u razvoju, kao i za biljku. Dijete, koje većinom boravi u zatvorenom prostoru, POSTANE BLIJEDO I ANEMIČNO. SLABO SE RAZVIJA I SKLONO JE BOLESTIMA. Poznato je da sunce sudjeluje u sintetiziranju vitamina D unutar tijela. (Stručnjaci smatraju da je to najkvalitetniji izvor vitamina D, bolji od hrane i tableta.) Nekada su liječnici preporučivali sunčanje, kao najbolji lijek protiv pojave rahitisa i drugih koštanih bolesti. Sada smo na rahitis gotovo i zaboravili, ali treba znati da je i današnja "koštana kuga"-osteoporoza dijelom UZROKOVANA MANJKOM VITAMINA D. Naime, ovaj vitamin povećava absorpciju kalcija u crijevima, a i sudjeluje u kontroli nivoa kalcija u krvi. Ali, to ni izdaleka nije sve. Finci su nedavno utvrdili povezanost između vitamina D i dijabetesa. Kako je finska sunčeva svjetlost zimi prilično škrta (svega 2 sata dnevno), pokazalo se da dodatak vitamina D značajno reducira rizik. Dovoljna količina kalcija u krvi omogućava i održavanje normalnog krvnog tlaka. Prema nekim studijama, ŠTO VIŠE SE MIČETE OD EKVATORA (GDJE JE ULTRALJUBIČASTO ZRAČENJE NAJJAČE), TO JE VEĆA POJAVNOST POVIŠENOG KRVNOG PRITISKA MEĐU STANOVNIŠTVOM. Prema časopisu Lancet, 6-30 minuta UVB zračenja 3 puta tjedno (kroz 6 tjedana) dovodi do uočljivog pada tlaka. Svaki četvrti čovjek prolazi određenu formu jesensko-zimske depresije. Javlja se karakteristično mrtvilo, koje možda nastaje i zbog znatno reducirane količine sunčevih zraka. Naime, zbog manje sunca dolazi do izvjesnih poremećaja u produkciji hormona melatonina, koji inače djeluje na spavanje. Tako se često dešava da se melatonin izlučuje danju (umjesto noću), zbog čega ćete biti umorniji i pospaniji nego inače, a i koncentracija će biti slabija. U takvoj situaciji, puno bolje je izaći van, na škrto sunce, nego kunjati u naslonjaču. Za trudnice je sunčeva svjetlost od još većeg značaja. UČVRŠĆUJE ZDRAVLJE NEROĐENOG DJETETA, A POGOTOVO OPTIMALIZIRA NJEGOV KOŠTANI RAZVOJ. Poboljšava se i kvalitet majčinog mlijeka. Iako mnogi misle da sunce negativno djeluje na kožu, ja bih rekao da je to najbolja kozmetika. Za ten, tonus i boju. Naravno, sunčanje do razine opekotina za nikoga nije dobro. I nikome ne bih preporučio dugotrajno nepomično ležanje u najtoplijem dijelu dana. Ali je istina i to da je halabuka oko raka kože malo krivo postavljena. Postoje i drugi čimbenici rizika, možda i važniji od sunčeve svjetlosti.