Na vrtoglavicu se tuži u oko 5 posto bolesnika koji se obraćaju liječniku opće prakse, te oko 10 posto onih koji se obraćaju specijalistu.Utvrđivanje uzroka vrtoglavice i postavljanje dijagnoze vrlo je složeno. Stoga je dobro znati koji su najčešći uzroci vrtoglavica. 1. Položajna vrtoglavica Najučestalija je od svih, a uzrokuje ju neprimjeren pokret ili položaj glave, primjerice pri lijeganju, okretanju u postelji ili zabacivanja glave unatrag. Traje svega minutu ili kraće, a može biti praćena ritmičnim treperenjem očiju dok sluh ostaje očuvan. Može se pojavljivati svakih nekoliko dana, ali i nakon nekoliko mjeseci. 2. Meniereova bolest Posrijedi je poremećaj mikrocirkulacije u unutarnjem uhu. Bolest se očituje iznenadnim napadajima vrtoglavice, koji mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Napadaj može biti tako žestok da bolesnik mora leći. Najvažnije je ostati nepomičan. Žestoka vrtoglavica obično je kratkotrajna. Potraje li dulje vrijeme, treba, pod nadzorom liječnika, primijeniti određene lijekove (antihistaminici, a ako se povraća i antiemetici). 3. Upala živca predvorja /n.vestibularisa/. Napadaj žestoke vrtoglavice traje nekoliko dana, a zatim postupno popušta kroz nekoliko tjedana. Iako uzrok poremećaja i mjesto oštećenja nisu dokazani, većina liječnika smatra kako je riječ o upali živca predvorja labirinta unutarnjeg uha, koja se liječi antihistaminicima. 4. Tumor slušnog živca Očituje se stalnom vrtoglavicom čija se izraženost može mjeriti. Drugi znaci koji ukazuju na tumor su oštećenja sluha i poremećaji funkcije drugih živaca mozga, kao naprimjer kljenut ličnoga živca. Tumor živca predvorja treba što prije ukloniti neurokirurškim zahvatom. 5. Poremećaji protoka krvi u mozgu Vrtoglavicu mogu uzrokovati i smetnje u protoku krvi u jednoj ili obje kralježnične arterije kao i u osnovnoj, bazilarnoj, arteriji.Naime, starenjem nastaju promjene na stijenkama arterija, pa se suzuju i postaju kruće. Istodobno je kralježnična arterija izložena pritiscima vratnog dijela kralježnice. Zato u određenom položaju vratni dio kralježnice može ometati ili čak potpuno onemogućiti protok krvi i kroz inače uredne kralježnične arterije. Takve se vrtoglavice pojavljuju pri okretanju i zabacivanju glave unatrag.Kod onih kojima je poremećen protok krvi u kralježničnoj arteriji, pojavljuju su smetnje kretanja očnih jabučica, mučnine i vrtoglavice, poremećaji gutanja i promuklost, poremećaji osjeta boli i topline na licu, slabi im sluh te imaju smetnje usklađivanja pokreta. Oboljeli se žale na vrtnju i kolebanja tla koje im izmiče pod nogama, osjećaju da padaju, okreće im se postelja na kojoj leže te zidovi i strop. 6. Promjene tkiva vratne kralježnice Promjene nastale starenjem i trošenjem tkiva u vratnom dijelu kralježnice često uzrokuju žestoke glavobolje, posebno u području zatiljka, a mogu uzrokovati i vrtoglavice. Stoga treba poboljšati opće tjelesno stanje i osnažiti sveze i mišiće u vratu. Nužno je medicinsko vježbanje uz tjelesne aktivnosti (šetnje, plivanje, skijanje), te fizikalne postupke liječenja (fizioterapiju) kojima se snaže autonomni živčani i krvožilni sustav. 7. Bazilarne migrene Vrtoglavica se može pojaviti i u sklopu tzv. bazilarne migrene (Bickerstaffova glavobolja). Obično se javlja kod mladih osoba, a uz vrtoglavicu imaju i pulsirajuću bol u cijeloj glavi, ali nešto izraženiju u području tjemena. 8. Stresna vrtoglavica Mnoge osobe imaju psihički poremećaj praćen tjeskobom i strahom od mogućeg pada. Tada se govori o stresnoj ili o psihogenoj vrtoglavici koja, ako se ne liječi, može voditi do nerazumnog straha.