Zakon o porezu na dohodak propisuje primitke na koje se ne plaća porez na dohodak, a Pravilnik o porezu na dohodak navodi naknade, potpore, nagrade i druge primitke koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te maksimalni iznosi istih koji su neoporezivi
Prosinac, kao posljednji kalendarski mjesec u godini za većinu poduzetnika u Republici Hrvatskoj predstavlja i posljednji mjesec u tekućoj poslovnoj godini te je najčešće riječ o razdoblju kada poduzetnici razmatraju mogućnosti za darovanje prigodnih nagrada u novcu i naravi svojim zaposlenicima.
Gledajući iz perspektive poduzetnika, u takvim razmatranjima uvijek su aktualna pitanja jesu li isplate prigodnih nagrada obveza ili mogućnost poslodavca te kakav je porezni status takvih isplata.
Isplata prigodne nagrade ili dara zaposleniku može i ne mora biti obveza poslodavca. Navedeno ovisi o izvoru prava, a Zakonom o radu nije propisano pravo na isplatu prigodnih nagrada zaposlenicima, kao što je to primjerice slučaj s pravom, a ujedno i obvezom poslodavca, na isplatu naknade plaće. Pravo za radnika, odnosno obveza za poslodavca u pogledu isplate prigodnih nagrada, pripada radnicima samo ako je to pravo propisano ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca. Ukoliko navedeno pravo nije propisano navedenim izvorima prava, radnik nema pravo na istu, odnosno odluka o isplati prigodnih nagrada zaposlenicima predstavlja mogućnost za poslodavca, ali ne i obvezu.
Člankom 9. st. 1. Zakona o porezu na dohodak propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a u članku 7. Pravilnika o porezu na dohodak navedene su naknade, potpore, nagrade i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te maksimalni iznosi istih koji su neoporezivi.
U navedene neoporezive primitke po osnovu prigodnih nagrada spadaju:
- Prigodne nagrade (uskrsnica/božićnica, naknada za godišnji odmor i dr.) do 3.000,00 kuna godišnje;
- Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) do 600,00 kuna godišnje;
- Dar u naravi do 600,00 kuna godišnje.
Prigodne nagrade i dar djetetu moguće je isplatiti u gotovini preko blagajne, na tekući račun radnika, ali i u naravi, ali dar u naravi ne može se isplatiti u novcu te svota dara mora iznositi do 600,00 kuna zajedno s porezom na dodanu vrijednost. Poslodavac dar u naravi (dobro ili uslugu) može kupiti sam te darovati radnike, ili izuzeti dar iz svoje prodavaonice ili sa zaliha. Navedena neoporeziva isplata dara u naravi ne može se obaviti nositelju samostalne djelatnosti ili slobodnog zanimanja jer nisu u radnom odnosu, ali kao poslodavci oni to mogu isplatiti svojim zaposlenicima.
Uz navedeno, podsjećamo da poslodavci imaju dodatnu mogućnost isplatiti neoporezivo radnicima:
- Nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje,
- Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje.
Isplata nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika i novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane radnika mogu se isplatiti samo u novcu na tekući račun radnika, tj. ne može se izvršiti isplata u gotovini.
Prilikom navedenih isplata, osim dara u naravi do 600,00 kuna, potrebno je predati i JOPPD obrazac Poreznoj upravi s točno navedenim šiframa.
U skladu s odredbama iz članka 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov. br. 112/12. – 131/20.) navedene isplate izuzete su od ovrhe do propisanih neoporezivih iznosa.
U članku 8. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se neoporezive isplate priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka i dr.), stoga skrećemo pažnju poslodavcima da prilikom isplata navedenih nagrada napišu odluku u kojoj je potrebno navesti iznad spomenute članke Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak na temelju kojih koristi pravo na neoporezive isplate, koje se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada.
