Neurodermitis ili atopijski dermatitis je čest oblik upale kože koji se obično javlja u osoba sklonih alergijama, a pogađa 10-20% djece širom svijeta. Dugotrajna je bolest čiji simptomi se nakon smirivanja često ponovno javljaju. Uobičajeni su simptomi svrbež i suhi ljuskavi osip na koži koji može prijeći u male mjehure, kraste ili zadebljanja kože. Bolest ne ugrožava život. Sve češće se javlja u razvijenom svijetu i predstavlja značajan uzrok pobola djece. Većina djece s ovom bolesti imaju visoke vrijednosti imunoglobulina E te popratnu astmu. Točan uzrok bolesti je nepoznat, a nasljednost ima važnu ulogu. Smatra se kako je bolest rezultat međudjelovanja između nasljeđa, okoline, farmakoloških abnormalnosti, poremećaja kožne barijere i imunoloških čimbenika. Bolest najčešće počinje u djetinjstvu, ali može se javiti u svakoj životnoj dobi. Simptomi Bolest se većinom javlja u dojenačkoj dobi i najčešći je simptom dugotrajni osip koji ne prolazi uporabom raznih lijekova, povremeno pojačavanje i slabljenje osipa te suha koža od rođenja. Postoji intenzivan svrbež. Kožne promjene obično se javljaju simetrično na licu, vratu, šakama. Kod odraslih su zahvaćeni udovi, osobito pregibne jame koljena i lakta. Bolest može zahvaćati cijelo tijelo, češće u djetinjstvu nego kod odraslih, a čak i akad su tipični simptomi ograničeni ostala koža je suha i osjetljiva. Na vlasištu se nalaze tipične promjene - bjelkaste nakupine ljuskica kože koje se kod djece nazivaju tjemenica ili mliječna krasta. Nokti su krhki, isprugani, a moguća je tvrdokorna infekcija kože oko nokta. Nalaz na koži ovisi o stadiju bolesti. Zahvaćena je koža suha. U akutnom stadiju nalaze se erozije kože iz kojih curi bistra tekućina ili se na crvenoj koži vide uzdignute crvene promjene (papule) i mjehuri koji svrbe. U subakutnom stadiju vidi se perutanje, oguljene papule ili plakovi (naslage) na crvenoj koži. U kroničnom stadiju nalazimo otvrdnuće kože (lihenifikacija) i promjene pigmentacije (zahvaćena je kože svjetlija ili tamnija) s izgrebanim papulama ili čvorovima. Kožne promjene mogu biti sekundarno upaljene zbog grebanja, oštećenja kože i prodora bakterija.Kontakt s nekim otapalima, omekšivačima vode te određenim vrstama deterdženata, dezodoransa, kozmetike i sapuna može djelovati nepovoljno. Pretjerana ili produžena izloženost toplini pogoršava bolest, a primjeri su vruće kupke ili tuširanje, odijevanje previše odjeće, uporaba električnih deka ili jakog grijanja te izloženost velikoj vlazi. Emocionalni stresovi i izloženost duhanskog dimu nepovoljno djeluju na simptome bolesti. Uloga alergena također je bitna i tu se spominju kućna prašina (grinje), perje, životinjska dlaka i pelud, a od hrane (nutritivni alergeni) jaja, mlijeko, orasi, bajami, lješnjaci i agrumi (naranča, mandarina, limun, kivi). Liječenje Za bolest ne postoji specifični lijek čijom će primjenom bolest nestati. Cilj simptomatskog liječenja je spriječiti nastanak suhe kože, ublažiti svrbež i kontrolirati osip. Potrebno je postaviti ispravnu dijagnozu, educirati pacijenta, liječiti akutna izbijanja bolesti . Kad nastane sekundarna infekcija kožnih promjena potrebna je antibiotska terapija i mjere kontrole upale. Iako za bolest nema definitivna lijeka potrebno je bolesnicima naglasiti važnost mjera kojima se bolest može držati kontrolom te izbjeći ponovna izbijanja simptoma. Alergijska komponenta bolesti rješava se uklanjanjem alergena iz vanjske sredine ako je alergen poznat. Ako to nije moguće provest će se specifična hiposenzibilizacija na temelju alergološkog testiranja (smanjenje osjetljivosti na alergen) i tako smanjiti ili potpuno suzbiti alergijska reakcija. Akutna izbijanja simptoma liječe se lokalnim kortikosteroidnim pripravcima.