Hladni, vlažni i blatnjavi zimski dani stvaraju mnoge probleme našim četveronožnim ljubimcima. Oni za razliku od nas hodaju bosi, a na nogama, prsima i bradi skupljaju snijeg i blato. U naše stanove i aute sa sobom donose dio nimalo prijatnog zimskog ugođaja u obliku smeđih lokvi i tragova koji ostaju posvuda za njima. Onakvi simpatični i nespretni pokušavaju odsraniti komadiće leda koji su se slijepili sa dlakom između prstiju, tresu glavom, repom, cijelim tijelom, a kapljice vode lete u sve kuteve našeg hodnika. Ako psa vodite na snijeg, svakako se pobrinite za njegove šape. Ošišajte mu dlake između prstiju kako se za njih ne bi hvatao led. Primjetite li da jede snijeg, ponekad cijelu grudu koju mu bacite - nemojte se brinuti. Njihovo grlo je mnogo manje osjetljivo od našega, većina snijega ionako će mu ispasti iz usta, a uz to izvrsno će se zabavljati pokušavajući shvatiti kako ta "lopta" nestane čim ju on uhvati.
Suhim ručnikom obrišite mu samo trbuh i šape, nemojte mu trljati leđa jer time samo vlagu utrljate do kože. Nemojte psa sušiti fenom. Psi se fena boje, a topli zrak ionako ne može prodrijeti kroz gustu podlaku. Feniraju se samo oni psi kod kojih to zahtijevaju posebne frizure (pudle). Posebno zimi treba se pobrinuti za pse koji su vani. Neka dno kućice bude podignuto barem 10 cm od tla. Najbolji "tepih" je sijeno koje treba redovito mijenjati svježim. Ako u kućici postavite pregradu iza koje se pas može skloniti da nije na direktnom udaru hladnog zraka, biti će mu ugodno i toplo. Obilnije hranite pse već u jesenskim mjesecima kako bi zimu dočekali spremniji, sa vlastitim rezervama. One pse koji imaju problema sa kralježnicom zimi treba obući u za njih posebno skrojene kaputiće. I na kraju, šetajte ih kao i za lijepih sunčanih dana. Njima je svejedno koje je godišnje doba - glavno da se negdje ide.
Početak proljeća idealan je trenutak za mirisnu kulinarsku avanturu, a ovi zavijuljci od limuna, maka i kardamoma savršeno spajaju slatkoću i začinsku dubinu u svakom zalogaju
Medvjeđi luk – poznat i kao srijemuš, crijemuš, divlji ili šumski luk – raste po sjenovitim i vlažnim šumama, uz šumske putove i potoke, gdje često u gustim populacijama u potpunosti prekriva šumsko tlo. Svi dijelovi biljke su jestivi, a okusom podsjeća na češnjak ili vlasac. No, prilikom berbe treba biti oprezan jer na istim staništima često rastu i otrovne biljke poput mrazovca i đurđice
Ovaj tradicionalni specijalitet rasprostranjen je u Hrvatskoj, Sloveniji i nekim dijelovima Mađarske, gdje se koristi kao baza za pripremu jela ili kao samostalan namaz. Ime "pešt" potječe od riječi povezane s drobljenjem ili gnječenjem sastojaka
Prodajemo traktor Vladimirec T-25 A2, 1981. god., u solidnom i voznom stanju, zadnjih 7 god. u garaži i tek povremeno paljen i provozan, zbog vlasnikove starosti ...