28.02.2002.
Njega usne šupljine u teških bolesnika
Neugodni simptomi u usnoj šupljini vrlo su česti u bolesnika s zloćudnim (malignim) oboljenjem (rak, karcinom), a javljaju se u preko 40% bolesnika u terminalnim (završnim) stadijima bolesti. Raspon neugodnih manifestacija bolesti u ustima vrlo je širok i kreće se od suhoće usta i neugodnog mirisa do dubokih i izrazito bolnih ragada, afti ili vrijedova (ulceracija) koje značajno otežavaju prehranu. Suhoća usta uvjetovana je s više čimbenika: dehidracijom bolesnika (nedostatan ili smanjen unos tekućine), zračenjem (radio-terapijom) tumora u području glave ili vrata, nekim ljekovima (posebno kemoterapeutici i opijatni analgetici) te slabljenjem imunološkog (obrambenog) sustava bolesnika. Dehidracija je česta u teških, nepokretnih bolesnika, a nedovoljan unos tekućine osim što neminovno dovodi do suhoće usta uzrokuje i smanjeno lučenje sline. Stoga je tim bolesnicima preporučljivo unositi što više tekućine ili tekuće hrane, a po potrebi jednom ili dva puta tjedno manjak tekućine nadoknaditi infuzijama otopine elektrolita ili rastopljene glukoze. Lučenje sline može se stimulirati s limunovim ili sokom od ananasa. Bolesnici prethodno podvrgnuti liječenju zračenjem ili kemoterapeuticima, posebno su skloni stvaranju ragadi i afti u usnoj šupljini. Redovito (svaka dva do četiri sata) ispiranje usta s čajem od kamilice ili metvice te propisna svakodnevna higijana zubi ili proteze predstavljaju kvalitenu prevenciju tih komplikacija u ovih bolesnika. U terminalmim stadijima bolesti, kada je došlo do slabljenja imunoških snaga organizma, s ciljem sprečavanja ragadi i neugodnog zadaha iz usta bolesnika, potrebno je uz standardnu higijenu usne šupljine obraditi pažnju i na njegu jezika. Talog na jeziku čistiti se s mekanom gazom natopljenom razrijeđenim peroksidom ili bornom kiselinu, a obzirom na ugodan okus na isti način može se koristiti i sok od limuna ili ananasa.