Noćni se grčevi javljaju kod čak 70% ljudi starijih od pedeset godina, a mogu se pojaviti u svakoj životnoj dobi, čak i kod djece
Nevjerojatno je koliko mnogo ljudi pati od ovog sindroma. Isto je tako interesantno koliko malo tome pridajemo pažnje. Bit će da to u medicini ne smatramo dovoljno interesantnom temom za raspravu, jer to i nije "ozbiljna" bolest. Možda će i mnogim čitateljima izgledati suvišnom priča o tamo nekakvim grčevima, koji nisu stvarno opasni, ali ljudima koji ih imaju oni smetaju, i to jako.
Naime, ako vas jednom probudi bolan grč u potkoljenici, pripisat ćete to napornom radnom danu, nervozi ili čemu drugom. Ako se to dogodi dva puta, obećati ćete sebi da će već sutra uslijediti smanjivanje dnevnog ritma koji vam očito smeta. No, ako se to redovito pojavljuje iz noći u noć, potražit ćete pomoć. Noćni se grčevi javljaju kod čak 70% ljudi starijih od pedeset godina, a mogu se pojaviti u svakoj životnoj dobi, čak i kod djece. Cijela se priča događa na način da vas, sasvim nenadano, u neko doba noći, probudi bolan grč u potkoljenici. Takva intenzivna bol može trajati od petnaestak sekundi do desetak minuta, ali neugoda i bol mogu se nastaviti i kasnije. Noćni grčevi ne trebaju se miješati sa sindromom nemirnih nogu, kod kojeg dolazi do neugodnog puzećeg osjećaja u donjim ekstremitetima, što prolazi nakon kraće šetnje ili nekoliko učinjenih vježbi. U tom slučaju, iako je prisutna neugoda, nema bolova u punom smislu te riječi.
Pravi uzrok ovom stanju nije poznat. Moguće je neke slučajeve povezati sa spuštenim stopalima, dugim stajanjem, dugim sjedenjem ili ležanjem te smanjenim dnevnim unosom tekućine (blažom dehidracijom). Rjeđe se ovaj simptom javlja kod ozbiljnijih bolesti poput dijabetesa, Parkinsonove bolesti, hipoglikemije, anemije, bolesti tiroidne žlijezde ili poremećaja u endokrinom sustavu. Može biti i popratni efekt upotrebe nekih lijekova. Kako je cijeli sindrom vrlo neugodan, pa osim bolova uzrokuje i nesanicu, valja učiniti sve što je moguće kako bi se ti grčevi spriječili. Vježbe su najprepisivanija pomoć, a savjeti za njihovu primjenu idu u tri smjera. Valja istezati mišiće potkoljenice više puta dnevno. Dobro je prije spavanja nekoliko minuta voziti statički bicikl, a svakako se preporuča plivanje nekoliko puta na tjedan. Isto je tako jedna od važnijih preporuka piti dovoljno tekućine tijekom dana (6-8 čaša, odnosno oko 1,5-2 litre).
Kada se dogodi grč, dobro je ili malo prošetati, ili izmasirati bolno područje te se otuširati toplom vodom. Dobar će rezultat dati i masiranje bolnog područja ledom (sve ovo treba činiti jako oprezno ukoliko su prisutni problemi s cirkulacijom poput proširenih vena ili arterioskleroze). Medicinska masaža može biti od pomoći, no iz vlastitog iskustva mogu reći da ona ublažava noćne grčeve tek dan ili dva, a da bi se oni kasnije vratili u istom intenzitetu. Stoga, valja vježbati. Ako se niti nakon višetjednog upornog vježbanja grčevi ne smanje ili nestanu, dobro je učiniti i dodatne pretrage. To ne znači odmah da je u pitanju kakva druga boljetica, već naprosto treba isključiti i tu mogućnost. Ukoliko je sve ostalo u redu, a grčevi i dalje uporno remete vaš san, moguće ih je smanjiti i nekim lijekovima. Kojim točno i u kojoj količini, odlučit će, naravno, liječnik. Ipak, malo vježbanja u većini slučajeva daje dobre rezultate, a i nema nuspojava, ma koliko dugo radili iste vježbe.
